hrvatski

Utjecaj klime na neke fenološke pojave kod hrasta crnike (Quercus ilex)

Crnika u Hrvatskoj dolazi u eumediteranskom području gdje u ekološko-gospodarskom tipu III-L-10 čini glavnu vrstu drveća. Najviše je zastupljena u niskom uzgojnom obliku, a vrlo rijetko nalazimo je u visokom uzgojnom obliku. Gotovo posvuda su to mlađe sastojine, a samo se ponegdje nalaze ostaci nekadašnjih šuma - grupice ili pojedinačna stabla stara po nekoliko stoljeća. Sredinom dvadesetog stoljeća bile su izdvojene priznate sjemenske sastojine crnike u današnjim Upravama šuma &#8220 ; ; Buzetu&#8221 ; ; , &#8220 ; ; Senju&#8221 ; ; i &#8220 ; ; Splitu&#8221 ; ; . Osnutkom Hrvatskih šuma &#8220 ; ; nestale&#8221 ; ; su te priznate sjemenske sastojine crnike, a tijekom proteklog vremena žir crnike sve se manje koristio za obnovu tih šuma, kao i za potrebe obvezne proširene biološke reprodukcije. Unatoč tome, pozorno smo pratili pojave uroda žira crnike u svim trima Upravama te smo prvi put u jesen (listopad) 1993.g., uz dozreli žir zapazili i cvatnju na istim stablima, a kako crnika cvate u travnju ova je pojava upućivala na nenormalno stanje. Ovu smo pojavu zapažali tijekom proteklog vremena u godinama uroda žira crnike većinom u sjevernim i srednjim nalazištima, dok je rjeđa bila u južnim. U proljeće 2000. godine crnika je cvala nešto ranije, tj. u prvoj polovici travnja, a cvatnja nije bila obilna (jer je ranije godine bio dobar urod žira), nakon čega je sljedilo suho vrijeme s vrlo visokim temperaturama za to doba godine, do polovice lipnja. Krajem lipnja palo je nešto malo kiše i zahladilo je, na što je crnika reagirala novim listanjem i novom cvatnjom. Iza toga slijedilo je dugo, toplo, sušno ljeto i jesen, a u listopadu su pale i prve kiše, što je crnika "shvatila" kao početak proljeća i ponovno u istoj godini po treći put procvjetala.

klimatske promjene; cvatnja i urod hrasta crnike

nije evidentirano