hrvatski

Utjecaj načina smještaja i držanja krmača na pokazatelje proizvodnosti, zdravlje i dobrobit

Istraživanje je obavljeno na farmi s industrijskim držanjem krmača i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, iz svakog uzgoja po 20 krmača. Određivani su proizvodni parametri:broj ukupno i živo oprasene prasadi, broj mrtvorođene prasadi, prosječna porodna masa, broj odbijene prasadi i prosječna masa pri odbiću. Osim kortizola u krvi su određivani i neki hematološki pokazatelji. Određivani su i osnovni bioklimatski čimbenici (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, osvijetljenost, sadržaj ugljičnog dioksida i amonijaka, te bakterije i gljivice u zraku). Mikroklimatski čimbenici u krmačarniku intenzivnog načina držanja bili su u granicama referentnih vrijednosti za tu kategoriju svinja, kao i zračna onečišćenja. Ukupan broj bakterija i gljivica u zraku prasilišta slobodnog načina držanja bio je značajno viši u odnosu na intenzivan način držanja. Krmače držane različitim načinima oprasile su jednak broj živorođene i mrtvorođene prasadi, dok je broj odbijene prasadi bio veći kod krmača držanih slobodno, kao i prosječna masa odbijene prasadi. Statistički značajno viša koncentracija kortizola pet dana prije prasenja bila je kod krmača držanih slobodno. Razina kortizola kod krmača držanih na intenzivan industrijski način bila je gotovo podjednakih vrijednosti tijekom čitavog istraživanja, što ukazuje na stalno blago stresno stanje.

krmače, dobrobit, industrijski način smještaja, slobodni način smještaja, stres, kortizol

nije evidentirano