hrvatski

Alzheimerova bolest - izazov današnjice

Alzheimerova bolest (AB) danas, kao jedna od tipičnih i čestih bolesti III. životne dobi, a u kontekstu kada udio starijih osoba u populaciji konstantno raste, dobiva sve više na značenju. Kao i u drugim slučajevima, kada je podignuta društvena svjesnost o bolesti, o potrebi što ranijeg dijagnosticiranja i liječenja, neminovno dolazimo do situacije kada oboljeli, a onda i njihove obitelji, sve dulje vremena žive s dijagnozom AB. Tu, svakako opterećujuću poziciju moramo amortizirati putem sustavnog i svekolikog post-dijagnostičkog suporta, koji treba biti individualno skrojen, uvažavajući sve specifične afinitete pojedinca s jedne strane, te preostale osobne mogućnosti (koje zavise od stupnja težine bolesti) s druge strane. Multidisciplinarni pristup podrške usmjeren prema osobi i njegovatelju ključ je kvalitetne skrbi za osobe s neurokognitivnim poremećajima. Pred današnjim znanstvenicima stoji (težak) zadatak detekcije AB u fazi prije pojave kliničkih simptoma, i to putem pouzdane, neinvazivne, lako primjenljive i jeftine metode. Nakon takvog budućeg testiranja osoba s povećanim rizikom ili čak možda i skrininga populacije, biti će potrebno u pozitivnih osoba primijeniti inovativnu terapiju koja će imati mogućnost modificiranja prirodnog tijeka bolesti, na način da ga odgodi (za makar 5 godina), što bi omogućilo većini oboljelih da tijekom života ne razviju težu, onesposobljavajuću kliničku sliku demencije. Naime, u današnje doba, kada mnoge starije osobe žive same, vrlo je važno stvoriti uvjete koji bi im omogućili što dulje funkcioniranje bez ili samo s manjom tuđom pomoći. U tome će sve više i više imati udjela i napredna asistivna tehnologija koja će putem raznih aplikacija, tehnoloških pomagala, pa i robota, pomagati starijim osobama. Trebati će još neko (kraće) vrijeme dok se ne pronađu učinkovitiji lijekovi od postojećih, na tome se intenzivno radi, testiraju se različite supstance i pristupi, na pr. lijekovi koji djeluju na tau-protein, imunoterapija, infuzije, vakcine. Upravo zbog toga što se u slučaju AB i drugih demencija radi o javnozdravstvenom prioritetu potrebno je, radi najbolje skrbi za osobe s demencijom, imati nacionalnu strategiju koja će definirati ključne ciljeve, standardne postupke i trenutne prioritete. Takav pristup pomoći će oboljelima, njihovim bližnjima a onda i cijelom društvu.

Alzheimerova bolest ; demencija ; palijativa ; skrb ; strategija

nije evidentirano