hrvatski

Analiza rada termoelektrane i hidroelektrane na Perući

Potrebe za električnom energijom u razvijenom svijetu rastu svake godine te se shodno tome nameće potreba za izgradnjom dodatnih energetskih postrojenja. Slučaj Republike Hrvatske i njenog elektro-energetskog sustava nije izuzetak u tom slučaju. Tako se 2016.javnosti predstavio projekt izgradnje kombi-kogeneracijske plinske elektrane na Perućkom jezeru u blizini već postojeće Hidroelektrane Peruća.Projekt je predstavljen kao strateška investicija u zapuštenu Dalmatinsku Zagoru, energetsko osamostaljivanje Hrvatske i Dalmacije te kao nužna potreba u ljetnim mjesecima kada je turistička sezona na vrhuncu, a potrebe za električnom energijomvišestruko veće nego tijekom ostatka godine.Odmah po predstavljanju projekta u javnosti se pojavila polemikaoko pitanja izgradnje termoelektrane na najvećem bazenu pitke vode uRepublici Hrvatskoj. Rad predstavlja energetsku iskorištenost rijeke Cetine, dostupne tehničke podatke o novoj elektrani, problem gašenja plinskih elektrana u Europi ; analizira utjecaj rada elektrane na okoliš i ljude te propituje ekonomsku smislenost projekta. Paralelno s izgradnjom termoelektrane predviđena je i izgradnja plinovoda Dugopolje-Peruća te dalekovoda napona 440kV Peruća-Konjsko. Uz ta dva projekta bez kojih termoelektrana nije izvediva predstavljen je i projekt izgradnje reverzibilnehidroelektrane na Peruči gdje bi gornja akumulacija bila na dinarskoj visoravni Ravno Vrdovo.Analizom cijena plina, cijeneelektrične energije iz uvoza, dostupnih podataka o onečišćenju, manjkavosti nekih prikazanih podataka, postojećim energetskim postrojenjima na Cetini, položajima vodocrpilišta, Studije o utjecaju na okoliš dobivamo realnu sliku o tome postoje li potreba za novim velikim postrojenjima u elektro-energetskom sustavu Republike Hrvatske.

Peruća, termoelektrana, reverzibilna hidroelektrana

nije evidentirano