hrvatski

Hrvatsko glagoljaštvo srednjega i ranoga novog vijeka u djelu Matije Murka

U bogatoj bibliografiji slovenskoga filologa, književnoga povjesničara i etnografa Matije Murka (1861.–1952.) važno mjesto zauzimaju prilozi o južnoslavenskim narodima i njihovim jezicima, književnostima i običajima, među kojima nalazimo i one vezane za hrvatsko glagoljaštvo. Najvažniji su takvi prilozi sadržani u djelima Die slawische Liturgie an der Adria (1905), Die südslavischen Literaturen (1908), Geschichte der älteren südslawischen Litteraturen (1908), Nekoliko reči o jeziku srpsko-hrvatskih protestantskih knjiga (1925) i Die Bedeutung der Reformation und Gegenreformation für das geistige Leben der Südslaven (1927). Murkov pregled povijesti hrvatske pismenosti obuhvaća ponajprije razdoblje srednjega i ranoga novog vijeka, polazeći od prvih susreta Hrvata s ćirilometodskim djelom i dvaju pisama na kojima se hrvatska književnost ostvarivala u početnome periodu te najvažnijim spomenicima toga razdoblja, a zatim nastavlja opsežnijim opisom književne produkcije tzv. zlatnoga doba hrvatskoga glagoljaštva (14. i 15. stoljeće) uz prikaz najvažnijih tekstova prema žanrovima. Svoj pregled završava 16. stoljećem, u kojemu njegovu pažnju posebno zaokuplja djelo hrvatskih protestanata, te osvrtom na hrvatsko glagoljaštvo u kasnijim stoljećima sve do suvremenosti. Prilozi o hrvatskome glagoljaštvu do kraja 16. stoljeća nisu veoma opsežan, ali su ipak važan dio Murkova bogata opusa. U ovome se radu stoga ponovno osvrćemo na Murkov prikaz povijesti hrvatskoga glagoljaštva srednjega i ranoga novog vijeka s ciljem detaljnijega predstavljanja i sustavnijega valoriziranja tih priloga. Budući da u njegovu opusu posebno mjesto zauzima hrvatska protestantska epizoda, kako ju se uobičajilo nazivati u hrvatskoj filologiji, toj je temi i ovdje posvećeno više prostora.

hrvatsko glagoljaštvo, srednji vijek, rani novi vijek, Matija Murko

nije evidentirano