hrvatski

Termodinamička analiza kogeneracijskog parnoturbinskog postrojenja u tri različita radna režima

U ovome radu izrađena je termodinamička analiza kogeneracijskog postrojenja male snage u tri različita režima rada. Izrađen je proračun gubitaka i efikasnosti za cijeli sustav i sve njegove komponente. Kogeneracijsko postrojenje u prvom režimu radi sa dva generatora pare kojim potrošnja goriva iznosi 142, 4 t/h, protutlačnom i kondenzacijskom turbinom i sustavom za regenerativno zagrijavanje napojne vode. Postrojenje kao gorivo koristi otpatke u preradi šećerne trske koji se melju u mlinovima, nakon čega u sebi sadrže vlagu koju je potrebno osušiti, a nakon toga se skladišti. Ostaci dobiveni ovakvom preradom nazivaju se bagase. Ovim režimom se za rad postrojenja troši najviše goriva, najveći su ukupni gubici jer tada postrojenje radi s najviše komponenata. Ukupni energijski gubici tijekom prvog režima rada postrojenja iznose 80, 714 MW, a eksergijski 170, 198 MW. Ukupna efikasnost cijelog postrojenja tijekom ovog režima rada je najveća, te energijska efikasnost iznosi 73, 23%, a eksergijska efikasnost 38, 06%. Prvi režim rada koristi se uglavnom tijekom žetve i kada je potrebno proizvoditi toplinsku energiju. U drugom režimu rada iz postrojenja se isključuje protutlačna turbina i jedan generator pare, taj režim koristi se kada nije potrebno proizvoditi toplinsku energiju, te prilikom smanjenih zaliha šećerne trske jer je potrošnja goriva tada znatno niža. U ovom režimu postrojenje radi kao klasična termoelektrana što znači da će imati i znatno manju ukupnu efikasnost što je dokazano u proračunu. Dobiveno je da energijska efikasnost iznosi 31, 28%, a eksergijska efikasnost 32, 24%. Ukupni energijski gubici cijelog postrojenja tijekom ovoga režima rada iznose 62, 889 MW, a ukupni eksergijski gubici 60, 401 MW. Tijekom trećeg režima rada postrojenje također radi kao klasična termoelektrana, ali se pregrijana para proizvodi samo pomoću solarnih kolektora. Ovaj režim rada koristi se tijekom dijela godine kada je najveće sunčevo zračenje, a ukupni gubici i efikasnost cijelog postrojenja su najmanji. Ukupni energijski gubici tijekom trećeg režima rada iznose 50, 16 MW, a ukupni eksergijski gubici 9, 973 MW, dok ukupna energijska efikasnost iznosi 19, 67%, a ukupna eksergijska efikasnost 20, 28%.

Bagassa ; Protutlačna i kondenzacijska turbina ; Generator pare ; Šećerna trska ; Regenerativno zagrijavanje napojne vode ; Solarni kolektor

nije evidentirano