hrvatski

Šumskouzgojna analiza borovih sastojina na Đurđevačkim peskima

Područje istraživanja se nalazi u šumariji Đurđevac, koja pripada Upravi šuma Podružnica Koprivnica. Za istraživanje su postavljene dvije plohe u Gospodarskoj jedinici Đurđevački peski. Prva ploha se nalazi u odsjeku 4i (stara šumska sastojina običnog bora), dok se druga ploha nalazi u odsjeku 3b (mlada šumska sastojina običnog i crnog bora). Ciljevi ovog rada bili su: ustanoviti strukturu stare šumske sastojine običnog bora i mlade šumske sastojine običnog i crnog bora, analizirati sadašnje stanje strukture sastojina, predložiti uzgojne postupke u tim sastojinama. Na temelju provedenih terenskih istraživanja i obrade podataka došli smo do slijedećih zaključaka. Pokusne plohe su bile postavljene u dvije sastojine. Na prvoj pokusnoj plohi raste stara šumska kultura običnog bora na kojoj pridolaze i druge vrste (ploha 1, odsjek 4i). Druga pokusna ploha je postavljena u mladoj šumskoj kulturi običnog i crnog bora (ploha 2, odsjek 3b). U strukturi sastojine na plohi 1 dominiraju obični bor i hrast lužnjak, a u sastojini na plohi 2 obični i crni bor. Na navedenim dominantnim vrstama je nagomilana većina volumena i temeljnice. Dominantne vrste tvore proizvodni dio sastojine dok manji dio njih se nalazi i u pomoćnom dijelu sastojine. U pomoćnom dijelu plohe 1 nalaze se obični grab, bagrem i trepetljika koji štite tlo od nepovoljnih utjecaja atmosferilija, a u pomoćnom dijelu plohe 2 se nalazi bagrem i nešto stabala običnog i crnog bora. Na pokusnoj plohi 1 utvrđeno je 5 stabala običnog bora, 4 stabla hrasta lužnjaka, 10 stabala običnog graba, 5 stabla bagrema i 2 stabla trepetljike odnosno 80 stabala običnog bora po hektaru, 64 stabla hrasta lužnjaka po hektaru, 160 stabla običnog graba po hektaru, 80 stabala bagrema po hektaru i 32 stabla trepetljike po hektaru, a ukupno 416 stabala po hektaru. U proizvodnom dijelu sastojine je zabilježeno 160 stabala po hektaru, a u pomoćnom dijelu 256 stabala po hektaru. Na pokusnoj plohi 2 utvrđeno je 30 stabla običnog bora (480 stabala po hektaru), 62 stabla crnog bora (992 stabla po hektaru) i 7 stabla bagrema (112 stabla po hektaru), ukupno 1584 stabla po hektaru. U proizvodnom dijelu sastojine je zabilježeno 82 stabla (1312 po hektaru), a u pomoćnom dijelu je zabilježeno 17 stabala (272 stabla po hektaru). Na pokusnoj plohi 1 utvrđen je ukupni volumen od 21, 88 m3, odnosno 350, 08 m3/ha. Od ukupnog volumena 18, 50 m3 (295, 92 m3/ha) je zabilježeno u proizvodnom dijelu, a 3, 39 m3 (54, 16 m3/ha) je zabilježeno u pomoćnom dijelu sastojine. U proizvodnom dijelu sastojine su stara stabla običnog bora i 2 stabla hrasta lužnjaka, dok u pomoćnom dijelu dominira obični grab, zatim bagrem i 2 stabla trepetljike. Na pokusnoj plohi 2 je utvrđen ukupni volumen od 14, 55 m3, odnosno 232, 86 m3/ha. Od toga je u proizvodnom dijelu zabilježeno 14, 13 m3 (226, 12 m3/ha), a u pomoćnom dijelu je zabilježeno 0, 421 m3 (6, 73 m3/ha). Na plohi 1 treba pristupiti obnovi sastojine. Postupak treba obaviti na malim površinama, kombinirajući prirodno i umjetno pomlađivanje, uz pomoć oplodnih sječa (naplodni i/ilidovršni sijek) te uz korištenje svih vrsta drveća koje se pojavljuju kao podrast. Na plohi 2 potrebno je provesti njegu prorjedom. Teoretski intenzitet prorjede iznosi 29, 41%, a volumen prorjede 4, 28 m3 (68, 49 m3/ha).

Borove sastojine, Đurđevački peski, obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold)

nije evidentirano