hrvatski

Duhovnost u sestrinskoj skrbi neurološkog bolesnika

Posljednjih devet godina svjedočimo ponovnom buđenju interesa koji propituje relevantnost spiritualnog zdravlja. Sestrinstvo od pamtivijeka počiva na osjećaju ljubavi prema bližnjima i na moralnoj ideji za “činjenjem dobrog“, ali je pojava Kršćanstva kroz empatiju, samilost i humanu naklonost bolesnima, značajno obilježila bit sestrinstva, shvaćenu kao integralnu skrb. Osim što sestrinstvo počiva na duhovnoj skrbi, široko je prepoznata kroz sestrinske teorije. Pregledom radova teoretičarki uviđamo da je duhovnost na samim počecima definiranja sestrinske prakse uvrštena u zadaće medicinskih sestara. Pojavom holističkog zdravstvenog pokreta, uz pojam holističke njege, sve je veći broj znanstvenika koji uviđaju značajan utjecaj duhovnosti i religioznosti na zdravlje. Religija i duhovnost su također prepoznate kao pozitivne strategije kod općeg zdravstvenog stanja ljudi s neurološkim bolestima. Potreba za subspecijalizacijom u poljima neurologije i neurokirurgije pokreće novu disciplinu sestrinstva, danas znanu kao neurološko sestrinstvo. Ono predstavlja jedinstveno područje sestrinske prakse, specijalizirano za skrb pacijenta s poremećajem neurološkog sustava. Takva skrb obuhvaća sve razine ljudskog postojanja, biološku, psihološku, socijalnu, ali i duhovnu dimenziju pacijenta koja može biti od vitalne važnosti. Neurološki deficit će najčešće rezultirati smanjenom sposobnošću za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti ; kognitivnom disfunkcijom ; traženjem novog smisla života ; nizom emocionalnih promjena i egzistencionalnih pitanja, a time i smanjenom kvalitetom života. Kako bi zdravstvena skrb za neurološkog bolesnika bila potpuna, medicinske sestre moraju biti sposobne intervenirati na svim razinama ljudskog bića, a to nije samo fizička, već i mentalna, društvena i duhovna razina

sestrinstvo ; holistički koncept zdravlja ; duhovnost ; neurološke bolesti

nije evidentirano