hrvatski

Šumarske karte i planovi - iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske

Izložba „Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske“ prigodna je izložba kojom se Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv pridružuju obilježavanju 250 godina hrvatskoga šumarstva i obilježavanju Međunarodne godine karata. Time se stručnjacima i široj javnosti predstavljaju različite šumarske karte i dokumenti koji se čuvaju u nekoliko zbirki i fondova Hrvatskoga državnog arhiva, a odnose se na razdoblje od 1764. do 1943. godine. Ukupno su predstavljene 33 karte/plana, 5 nacrta i 6 dokumenata. Izabrani izlošci su vjerodostojan povijesni izvor koji svjedoči o povijesti gospodarenja šumama, strogom poštivanju zakonskih propisa, te su neizostavan izvor u istraživanju razvoja organiziranog šumarstva na području Hrvatske. Izložbom se posebno želi istaknuti ključna 1765. godina, kao godina početka organiziranog stručnog gospodarenja šumama na području hrvatske Vojne krajine, ali i daljnje izmjere šuma koje su uslijedile. Najvredniji i najreprezentativniji izloženi primjerak je najstarija rukopisna šumarska karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma. Austro-ugarska carica Marija Terezija je naložila da se šume “opišu i u nacrte narišu”, što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma 1764.– 1765. godine i prethodilo pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu, odnosno osnivanju prvih šumarija u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj gori. Važno je naglasiti da je kontinuitet svoga djelovanja do danas zadržala samo Šumarija Krasno. Ovo je dakle, prvi puta da se navedena šumarska karta u svom izvornom rukopisnom obliku predstavlja široj javnosti, kako bi se omogućio uvid u ovo znamenito kartografsko rukopisno djelo, nastalo terenskom izmjerom, prije sustavnih (službenih) terenskih topografskih izmjera koje su provedene na području Habsburške Monarhije i predstavlja prvi terenski premjer velebitskih šuma i u tome je njena najveća vrijednost. Izrađena je u dva primjerka. Jedan primjerak karte čuva se u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, a drugi se čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču. Izradili su je potporučnik Dinzl i Penzo pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Popisane su sve šume (broj stabala i vrsta drveća), prema starosti i gustoći s ciljem utvrđivanja stvarnoga stanja sastava šume, a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja. Šume su kartirane u mjerilu 1:3800 fortifikations hvati. Obuhvaća prostor od Koromačine do Trstenice, šume su označene simbolom krošnje, ucrtan je reljef, putovi, oranice, naselja, ostale kulture.

povijest šumarstva ; šumarske karte i planovi

nije evidentirano