hrvatski

Analiza prijava sumnji na nuspojave iz nacionalne baze za antihistaminike

Antihistaminici za sistemsku primjenu smanjuju ili blokiraju djelovanje histamina kompetitivnim vezanjem za H1-receptor. Najčešće se koriste u liječenju reakcija preosjetljivosti tipa I. Svrha ovog rada je analiza prijava sumnji na nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) koje su zaprimljene u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2017. godine. Podaci su analizirani prema: dobi i spolu pacijenta, očekivanosti, ozbiljnosti, povezanosti, vrsti, ishodu, pripadnosti nuspojava prema klasifikaciji organskih sustava Medicinskog rječnika za regulatorne poslove (MedDRA) te prijavitelju s osvrtom na njihovu učestalost u ukupnom broju prijavljenih nuspojava. Od ukupno 161 prijave sumnji na nuspojave najveći broj prijavljen je od strane liječnika i ljekarnika za pacijente ženskog spola te dobnu skupinu od 18 do 44 godine. Od 372 utvrđene nuspojave antihistaminika za sistemsku primjenu najviše ih je zabilježeno za organski sustav (SOC) Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene, SOC Poremećaji živčanog sustava te SOC Ozljede, trovanja i proceduralne komplikacije, a somnolencija i glavobolja su najčešće od njih. 26, 1% nuspojava antihistaminika za sistemsku primjenu ocijenjeno je kao ozbiljne, a najučestalije od njih su pokušaj samoubojstva i namjerno predoziranje primjenom loratadina ili desloratadina. Najveći broj neočekivanih nuspojava zabilježen je za loratadin, desloratadin i feksofenadin. U analiziranom razdoblju, sigurnosni signal antihistaminika za sistemsku primjenu (ATK R06) nije detektiran. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem u skladu su sa već otprije zabilježenim podacima iz europske (EudraVigilance) i svjetske (VigiAccess) baze nuspojava. Analizom baza podataka uz liječnike, ljekarnici su česti prijavitelji sumnji na nuspojave zbog velikog broja bezreceptnih lijekova prisutnih na tržištu. Iako broj prijava sumnji na nuspojave antihistaminika, ali i drugih lijekova, raste iz godine u godinu potrebno je uložiti dodatan napor kako bi se podigla svijest o važnosti spontanog prijavljivanja nuspojava. Stoga je rad HALMED-a, ali i ostalih agencija u svijetu, od ključne važnosti za razvoj sigurnije primjene lijekova te sprječavanja nastanka nuspojava. Cilj razvoja antihistaminika za sistemsku primjenu jest povećanje efikasnosti njihove primjene za određenu indikaciju te smanjenje broja nuspojava.

antihistaminici za sistemsku primjenu, nuspojave lijekova, farmakovigilancija

nije evidentirano