hrvatski

Usporedba automatskih metoda za prijetransfuzijsko ispitivanje u mikrokartici i solidnoj fazi

Cilj: Na tržištu postoji nekoliko automatiziranih uređaja koji koriste različite metode za prijetransfuzijsko ispitivanje. Pri odluci oko metoda i uređaja za prijetransfuzijsko ispitivanje, moraju se uzeti u obzir razlike u osjetljivosti i specifi čnosti uz ograničenja i prednosti uređaja, kao npr. jednostavnost primjene, reproducibilnost rezultata ispitivanja, ekonomičnost, itd. Potrebno je odabrati uređaj koji osigurava sigurnost prijetransfuzijskog ispitivanja i zadovoljava potrebe za testiranjem uzoraka bolesnika. Cilj ovog rada je usporediti standardnu automatsku metodu u mikrokartici za otkrivanje antieritrocitnih protutijela i križnu reakciju (Techno TwinStation Bio-Rad) s automatskom metodom u solidnoj fazi (Neo, Immucor). Metode: Tijekom tri mjeseca, od listopada 2014. do prosinca 2014. godine, analizirano je ukupno 715 pacijenata za pretraživanje antieritroctinih protutijela i križnu reakciju i 1613 pilota iz doze za križnu reakciju. Svi uzorci su testirani na automatskim uređajima Techno TwinStation (Bio-Rad) i Neo (Immucor). Za pretraživanje protutijela korišten je dvostanični panel test eritrocita (ID-DiaCell I-Ii, Bio- Rad) i trostanični panel test eritrocita (Capture-R Ready Screen, Immucor). Za identifi kaciju specifi čnosti antieritrocitnih protutijela korišten je Capture-R Ready-ID, - ID-Extend I i –ID-Extend II (Immucor). U slučaju dvojbenih ili nesukladnih rezultata za identifi kaciju specifi čnosti antieritrocitnih protutijela korišten je Capture-R Select s trostaničnim panelom test eritrocita i jedaneaseststaničnim panelom test eritrocita (Panoscreen i Panocell, Immucor) i također prema našim standardnim postupcima jedaneaeststanični panel test eritrocita (ID-DiaPanel i ID-DiaPanel-P, Bio-Rad). Rezultati: Svaka metoda za prijetransfuzijsko ispitivanje propustila je otkriti dva protutijela. Nađene razlike odnose se na dva protutijela anti-Jka specifi čnosti (jednog potvrđenog i drugog suspektnog) otkrivenog samo testovima pretraživanja u solidnoj fazi na Neu. Suprotno, jedno protutijelo anti-M specifi čnosti otkriveno je samo testovima pretraživanja u mikrokatici na Technu. To protutijelo je dalje testirano metodom u epruveti i bilo je reaktivno samo na sobnoj temperaturi, a ne u indirektonm antiglobulinskom testu. U križnoj reakciji, na Technu, a ne na Neu, otkriveno je drugo protutijelo anti-Lua specifi čnosti koje je bilo također reaktivno metodom u epruveti samo na sobnoj temperaturi. Zaključak: Iako obje metode nisu otkrile isti broj protutijela, postoje razlike u kliničkoj značajnosti otkrivenih protutijela. Dok su protutijela anti-Jka specifi čnosti klinički značajna protutijela, protutijela anti-M i anti-Lua specifi čnosti otkrivena na Technu u ovom slučaju nisu klinički značajna. Primjena oba uređaja identifi cirala su 4 dodatna protutijela (2 anti-Jka, 1 anti-M, 1 anti-Lua) koja ne bi bila otkrivena da je korišten samo jedan uređaj. Svaka metoda ima svoja ograničenja i prema našem iskustvu metoda u solidnoj fazi pokazala je bolju osjetljivost za otkrivanje protutijela anti-Jka specifi čnosti. U zaključku, najmanje dvije metode su poželjne za prijetransfuzijsko ispitivanje.

Usporedba automatskih metoda ; Prijetransfuzijsko ispitivanje

nije evidentirano