Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 107782

Varijabilnost svojstava češera i sjemena obične jele (Abies alba Mill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj


Gradečki, Marija
Varijabilnost svojstava češera i sjemena obične jele (Abies alba Mill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj 2002., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


Naslov
Varijabilnost svojstava češera i sjemena obične jele (Abies alba Mill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj
(Variability of some characteristics of cones and seeds of the Silver fir (Abies alba Mill.) in one part of the natural range in Croatia)

Autori
Gradečki, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.10

Godina
2002

Stranica
220

Mentor
Kajba, Davorin

Ključne riječi
Obična jela ( Abies alba Mill.); varijabilnost; morfološka svojstva češera i sjemena; fiziološka svojstva sjemena
(Silver fir (abies alba Mill.); variability; morphological characteristics of the cone and seed; physiological characteristics of the seed)

Sažetak
U radu je istraživana varijabilnost morfoloških svojstava češera i sjemena te fizioloških svojstava sjemena na stablima obične jele različitog stupnja vitaliteta krošanja radi uvrđivanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti. Istraživanja morfoloških svojstava obuhvaćaju dužinu, širinu, oblik i težinu češera i sjemena, a fizioloških svojstava sjemena obuhvačaju energiju klijavosti i klijavost sjemena te učešće šturog sjemena. Uzorci češera sakupljeni su u jesen 1997. godine sa stabala različitog vitaliteta krošanja ("VIT 1 SO" obuhvaća starija oštećena stabla stupnja osutosti krošanja "1", "2" i "3", "VIT 2 SN" obuhvaća starija neoštećena stabla, a "VIT 3 MN" obuhvaća mlađa neoštećena stabla. Temeljem rezultata istraživanja i rasprave doneseni su sljedeći zaključci: 1. Morfološka svojstva češera i sjemena - za sva istraživana morfološka svojstva češera i sjemena ustanovljena je statistički značajna varijabilnost između populacija, između subpopulacija kao i unutar istraživanih subpopulacija obične jele. - glede stupnja osutosti krošanja ustanovljena je statistički značajna varijabinost između istraživanih populacija, između subpopulacija i unutar subpopulacija za sva morfološka svojstva češera i sjemena osim za dužinu češera. - na području Gorskog kotara, glede geološke podloge, ustanovljena je za starija stabla oštećenih krošanja, statistički značajna varijabilnost za sva istraživana morfološka svojstva češera i sjemena osim za svojstvo težine češera ; za starija stabla neoštećenih krošanja ustanovljena je statistički značajna varijabilnost za sva istraživana svojstva osim za dužinu češera, dok je za mlađa stabla neoštećenih krošanja ustanovljena značajna varijabilnost za većinu morfoloških svojstava češera i sjemena osim za svojstvo širine češera i dužine sjemena. 2. Fiziološka svojstva sjemena - za sva istraživana svojstva ustanovljena je značana varijabilnost samo između subpopulacija dok između populacija nije ustanovljena varijabilnost. - glede stupnja osutosti krošanja nije ustanovljena značajna varijabilnost ni između populacija ni između subpopulacija za istraživana fiziološka svojstva sjemena. - različita geološka podloga na području Gorskog kotara nije statistički značajno utjecala na istraživana fiziološka svojstva sjemena kod svih triju stupnjeva vitaliteta krošanja. Vrijednosti energije klijavosti i klijavosti sjemena bile su u prosjeku više na silikatnoj geološkoj podlozi, a mlađa neoštećena stabla imala su i najvitalnije sjeme. Prosječni postotak učešća šturog sjemena je dosta visok što se nepovoljno odražava na vrijednost klijavosti sjemena. Dobiveni rezultati ukazuje na postojanje značajne unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnost za utvrđena morfološka svojstva češera i sjemena te na utjecaj stupnja osutosti krošanja na fiziološka svojstva sjemena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0024001

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Autor s matičnim brojem:
Marija Gradečki-Poštenjak, (10416)