hrvatski

Analiza hrvatske manjinske politike: može li i/li mora li bolje?

Manjinska politika Republike Hrvatske, kao i svaka javna politika, trebala bi imati jasno definiranje ciljeve, zakonodavna rješenja koja služe kao instrument provedbe te javne politike, kao i institucije i tijela zadužena za njenu provedbu, praćenje i evaluaciju. Ovaj će se referat pozabaviti i implicitnim i javno definiranim ciljevima manjinske politike te analizirati na koji se način isti ostvaruju, ili pak neostvaruju. Polazna je hipoteza da bi svaka politika koja se bavi društveno marginalizirnaim skupinama, a nacionalne manjine to jesu, trebala kao osnovni cilj imati integraciju te skupine u širu društvenu i političku zajednicu. Stoga bi i osnovni cilj hrvatske manjinske politike trebao biti integrativno nastojanje tijela javne vlasti da uključe pripadnike nacionalnih manjina u društveni, kulturni, politički i ekonomski život zemlje, te eliminiraju nejednakost i diskriminaciju kojima su izloženi pripadnici i pripadnice nacionalnih manjina. Taj cilj, ipak, nije eksplicitno istaknut kao osnovno nastojanje javnih vlasti, što proizlazi iz financijskog okvir koji se za potrebe ostvarivanja prava nacionalnih manjina osigurava u hrvatskom Državnom proračunu. Naime, glavnina sredstava osiguranih u Državnom proračunu osigurana je za potpore programima ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina. Stoga proizlazi da je glavni cilj hrvatske manjinske politike – očuvanje kulturnog identiteta i specifičnosti manjinskih zajednica. Godišnje se oko pet milijuna eura dodjeljuje udrugama i ustanovama nacionalnih manjina koji provode projekte iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma ili održavaju kulturne manifestacije. Ne postoji jedinstvena proračunska stavka koja bi osiguravala sredstva za programe integracije manjina, ali se proces integracije ipak događa provođenjem zakonskih normi o pravu na zastupljenost u Hrvatskom saboru, pravu na zastupljenosti manjina u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima, kroz ili pak kroz ostvarivanje prava nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu. Provođenjem polustrukturiranih dubinskih intervjua s dionicima manjinske politike utvrdite će se koje ciljeve akteri ove politike prepoznaju i smatraju bitnima te će se saznati njihova ocjena provedbe i rezultata manjinske politike te eventualno iskristalizirati područja koja se mogu smatrati uspješnima i ona koja bi trebalo dodatno osnažiti i poboljšati.

ciljevi hrvatske manjinske politike, integracija, očuvanje identiteta, kulturna autonomija nacionalnih manjina, evaluacija hrvatske manjinske politike

nije evidentirano