hrvatski

Trendovi tržišta rada i javni sektor: ponuda i potražnja radne snage u desetljetnoj perspektivi

U posljednjih deset godina tržište rada u Hrvatskoj obilježeno je dugotrajnom krizom i sporim ekonomskim oporavkom te broj zaposlenih do 2019. godine još nije dosegao predkriznu razinu. S druge strane, projekcije za Hrvatsku pokazuju da će do 2030. godine ukupan broj zaposlenih potrebnih gospodarstvu ostati relativno sličan. Međutim, između 2018. i 2030. godine prema baznom scenariju Eurostata radni kontingent u RH smanjit će se za 12, 3 %, čak i uz projiciranu značajnu imigraciju. Demografska kretanja i intenziviranje starenja stanovništva te recentni trendovi iseljavanja pred Hrvatsku stavljaju ozbiljan izazov zadovoljavanja budućih potreba za radnom snagom. Da bi se do 2030. godine samo održao trenutan broj zaposlenih, bit će potrebno značajno povećanje stope aktivnosti stanovništva (20 – 64 godine) sa sadašnjih 65, 2 na 74, 4 %. Pri tome će posebno povećanje biti potrebno u starijem i mlađem radnom kontingentu, gdje je hrvatsko zaostajanje za EU-om najizraženije. Za ostvarenje takvog povećanja stope zaposlenosti bit će nužna snažna potpora javnih politika. Primjerice, za povećanje stope zaposlenosti starijih bit će neminovne intervencije koje će doprinijeti da stariji radnici (i njihovi poslodavci) žele, mogu i vide isplativim zadržavanje u svijetu rada sve do 65. godine, a što sigurno uključuje i investicije u cjeloživotno obrazovanje i uvjete rada te implementaciju antidiskriminacijskih politika.Projekcije pokazuju da će se i sektorska struktura radne snage nastaviti mijenjati. Trend pada broja zaposlenih u poljoprivredi i industriji će se nastaviti, doći će do određenoga smanjivanja uloge ugostiteljstva i turizma, dok će se rast zaposlenosti u zdravstvu i obrazovanju ubrzati, a značajniji porast se očekuje i u stručnim i znanstvenim uslugama te zelenim poslovima. Nažalost, obrazovni sustav ne prati navedene trendove te buduće potrebe ne odgovaraju trenutnoj strukturi kvalifikacija s obzirom na područje visokoga obrazovanja. Izraziti problemi mogu se javiti u zadovoljavanju potreba u području obrazovanja, a u slučaju izraženih migracija i zdravstva. S druge strane, studiji poslovanja i administracije koje pohađa najveći broj studenata te, u nešto manjoj mjeri, studiji iz tehničkoga područja vezani su uz zanimanja u kojima se predviđa smanjivanje broja radnih mjesta u Hrvatskoj.

ponuda rada ; potražnja za radom ; demografske promjene ; projekcije tržišta rada

nije evidentirano