hrvatski

Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990.-2016. Od svetišta do nametnute krivnje.

U prvom dijelu knjige analizira se djelovanje hrvatskog kazališta u Domovinskom ratu (1990- 1995) kada je kazalište bilo životno važno i igralo se i gledalo unatoč opasnosti jer se doživljavalo kao svetište, simbol otpora i zaštita ali upravo je zato i bilo meta agresora. Opisuje se djelovanje kazališta u najpogođenijim gradovima (Osijek, Dubrovnik, Zadar) kao i antiratno djelovanje umjetnosti. U drugom dijelu se obrađuje hrvatska drama na temu rata nastala od 1990. do 2016. s preko stotinu naslova. Ukazuje se na razlike između drame nastale u ratu i one poratne. Drama nastala u ratu je afirmirala temeljne vrijednosti života i unatoč tragičnim krajevima donosila katarzu, a bile su vrlo česte i komedije. Poratna drama pak donosi samo mračne tonove, izgubila je katarzu i vjeru i su sadašnjost i u budućnost, a umjesto komedija vladaju groteske. Poratno pak kazalište (od 1995-2016) namjerno je iskrivljavalo sliku rata slijedeći europske trendove pa se tako to kazalište kretalo od bezlične slike nasilja do isključivo hrvatske krivnje. Poratno kazalište je uglanvom u rukama redatelja koji su u nedostatku dovoljno "oštrih" dramskih tekstova radili autorske projekte, U četvrtom dijelu knjige, zaključku, pledira se za pravo na sliku hrvatske žrtve i junaka, na istinitu priču ispričanu na sceni koja će nas osloboditi prošlosti i dopustiti nam da idemo dalje. Pledira se na naše pravo na katarzu. U petom dijelu knjige donesene su brojni podaci vezani uz istraživanje: kronološki popis događanja od 1990 ; popis repertoara hrvatskih kazališta za vrijeme rata (Osijek, Dubrovnik, Zadar) ; popis drama ratne tematike od 1990-2015 ; autorski projekti ratne tematike, te brojne tablice (npr. međunarodna recepcija hrvatske ratne drame, hrvatska komedija, itd). Knjiga je rezultat desetogdišnjeg autoričina istraživanja koje je djelomično objavljivano u časopisima i zbornicima ali je ovo završna verzija.

Suvremena drama, hrvatska drama, hrvatsko kazalište, Domovinski rat

Sanja Nikčević u svojoj knjizi Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990. – 2016. Od svetišta do nametnute krivnje bavi se teatrološki iznimno važnom i dosad vrlo slabo obrađenom temom jer su se rijetki autori njome bavili tek parcijalno. Stoga je ovo jedino sveobuhvatno istraživanje hrvatskoga kazališta u Domovinskom ratu i drame na temu Domovinskoga rata, nezaobilazno u svim daljnjim bavljenjima tom temom, ali i inspirativno za daljnja istraživanja. Autorica to radi sustavno, a analiza ovako široka korpusa provedena je znalački, metodološki i znanstveno temeljito. Uz neupitnu stručnost i spisateljsku kompetenciju, rukopis je vrjedniji jer njime zaključuje svoje petnaestogodišnje istraživanje. Pritom je hipoteza koju je autorica postavila i po kojoj kazalište u reakciji na stvarnost ima i svoju etičku funkciju i odgovornost, što se najbolje vidi upravo u drastičnim situacijama poput rata – dokazana. (iz recenzije, akademik Boris Senker)