hrvatski

Međunarodnopravni standardi za suzbijanje trgovalja ljudima, GRETA

Trgovanje ljudima je teško kazneno djelo protiv slobode i dostojanstva čovjeka. Moderno ropstvo 21. stoljeća podrazumijeva niz kriminalnih aktivnosti usmjerenih na iskorištavanje žrtava. Najčešće se radi o iskorištavanju prostitucije odnosno drugim oblicima seksualnog iskorištavanja, prisilnom radu, prosjačenju, prisilnim brakovima. Trgovanje ljudima može biti transnacionalno kazneno djelo pri čemu valja razlikovati državu podrijetla, tranzita i odredišta, ali je ono ponekad ograničeno i na područje jedne države. Radi se o unosnom pojavnom obliku organiziranog kriminala zbog čega je iznimno važna suradnja između nadležnih tijela različitih država, razmjena dokaza, financijske istrage i oduzimanje imovinske koristi počiniteljima. Međunarodni pravni standardi za suzbijanje trgovanja ljudima po prvi su puta jasno utvrđeni u Konvenciji protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Protokol o suzbijanju trgovanja ljudima, osobito ženama i djecom), potom u Konvenciji Vijeća Europe o akciji protiv trgovanja ljudima pa konačno i u EU Direktivi o suzbijanju trgovanja ljudima. Protokol iz Palerma prvi je međunarodni pravnoobvezujući instrument koji regulira pojam trgovanja ljudima uz obvezu inkriminiranja u nacionalnim pravnim sustavima. Konvencija Vijeća Europe ide i korak dalje, kriminalizirajući tzv. interni trafficking i uspostavljajući obvezu država stranaka na osmišljavanje i provedbu mjera usmjerenih prevenciji trgovanja ljudima te pomoći i zaštite žrtvama. Tom je konvencijom uspostavljen i sustav evaluacije odnosno monitoringa i osnovana posebna Skupina stručnjaka za borbu protiv trgovanja ljudima (GRETA). Europski sud za ljudska prava u više je presuda utvrdio da je propust države spriječiti na odgovarajući način viktimizaciju povreda pozitivne obveze po članku 4. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

trgovanje ljudima, zaštita žrtava

nije evidentirano