hrvatski

Stvaralačka nastava književnosti (1. dio)

Nastavnik učenicima treba omogućiti drugačiji pristup književnom djelom od uobičajene interpretacije, prije svega organiziranjem različitih kreativnih aktivnosti kojima se kod učenika povećava motivacija za čitanje, razvija se znatiželja te je učenik anagažiraniji za čitanje, pisanje, slušanje i stvaranje. Velika je uloga nastavnika u organiziranju stvaralačke nastave u kojoj nastavnik učenika potiče, animira, daje mu upute, objašnjava aktivnosti i metode te zapravo mentorira rad učenika. U članku se opisuju različite stvaralačke metode i aktivnosti kojima se omogućuje odmak od formalizirane analitičke nastave književnosti, a učenici primjenom opisanih metoda (izrada FB profila književnoga lika, organiziranje talk showa s likovima iz djela, izrada kocaka s motivima iz djela, književna čajanka i mnoge druge) u ostvarenju određenih nastavnih tema mnogo bolje ulaze u svijet mašte te u stanju fantazijske uživljenosti djelotvornije shvaćaju uzročno-posljedične veze unutar djela i njegove druge elemente. Osim toga primjenom igre, stvaralaštva, timske suradnje i drugih inspirativnih aktivnosti izbjegava se površno i formalizirano razumijevanje pročitanoga sadržaja. Anketni upitnici koje su učenici ispunjavali nakon sati s dominantno stvaralačkom nastavom sumarno otkrivaju njihovu uspješnost u realizaciji ishoda sata, djelotvornost u osvježivanju metodičkoga rada po načelu zanimljivosti i poticajnost stvaralačke nastave aktiviranjem svih učenika bez obzira na njihovu dotadašnju čitateljsku kulturu i interese te se tako povećava intrizična motivacija učenika za sadržaje u okviru nastave književnosti.

stvaralačka nastava, stvaralačke metode/aktivnosti, istraživanje stvaralačke nastave, učenje stvaranjem, kreativnim radom i igrom

nije evidentirano