hrvatski

Intelektualni aspekti dugog kraja Prvog svjetskog rata i razgradnje Habsburške Monarhije

Vodeći se istraživanjima i zaključcima povjesničara Roberta Gerwartha o Prvom svjetskom ratu kao ratu koji „nije završio“, kao i nizom drugih povjesničara koji u suvremenoj historiografiji pronose ideju o ratu čiji je nemirni završetak u dužem trajanju od 1917. do 1918. godine bio tek privremen te je u narednim godinama davao povoda za daljnja razaranja i nemire, u ovom ću se radu usredotočiti na ideju „dugog kraja“ rata i sve one posljedice koje je ostavio na zemlje srednjoistočne Europe, ponajprije na Habsburšku Monarhiju. Uvidom u relevantnu literaturu nastojat će se skicirati raznovrsni intelektualni preduvjeti koji su u kontekstu Srednje i Istočne Europe prizivali opadanje povjerenja u višestoljetne države ili imperijalne projekte, istovremeno otvarajući prostor za domišljanje novih projekata koji su imali izvorišne osnove bilo u romantičnim predodžbama o nacionalnim državama s povijesnim pravom, bilo u modernizacijskim velikim naracijama koje su proizlazile iz ideologija 19.stoljeća. Uz makroregionalni fokus, posebna pažnja bit će dakako pridana i primjerima iz hrvatske povijesti koji se mogu iščitati iz relevantne historiografske literature.

Prvi svjetski rat, 1918. godina, historiografija, Habsburška Monarhija, Srednja Europa, Istočna Europa, razgradnja države

nije evidentirano