hrvatski

Mjesta molitve (misišta), zavjeta i pobožnosti u humačkoj župi

U radu se govori o životu i čudesima sv. Antuna Padovanskoga koji je iznimno omiljen u hrvatskoj tradicijskoj duhovnosti. Osmanskom okupacijom Bosne 1463. godine i Hercegovine 1482. godine uslijedile su patnje, progoni i stradanja Hrvata. Sakralni objekti su porušeni te su se vjernici potajno okupljali na mjestima na kojima su nekada bile crkve. Progonjeni katolici potajno su se okupljali i na zabitim mjestima i slavili svete mise. Za vrijeme osmanske okupacije gnjusno je bilo „Pravo prve bračne noći“ a često su Turci dočekivali katoličke svatove želeći oteti mladu. Zametnuo bi se krvavi boj i svi bi svatovi izginuli i bili bi pokopani na samom stratištu. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi kult mučenika iznimno je izražen. Grobovima mučenika narod hodočasti tražeći utjehu u tjelesnoj i duševnoj boli. Štovanje sv. Antuna ogleda se u molitvama koje vjernici upućuju tome svecu, pobožnostima koje, primjerice, u humačkoj župi karakteriziraju devetnice uoči blagdana sv. Antuna, hodočašća na blagdan sv. Antuna Padovanskoga te preporuke u večernjim zajedničkim molitvama. U radu se navode i svjedočanstva o čudesnim ozdravljenjima koja su se dogodila po zagovoru sv. Antuna nakon obavljenoga zavjeta.

sv. Antun Padovanski ; Humac ; čudesa ; predaje ; zavjeti ; molitve

nije evidentirano