hrvatski

Novìne u revizijskom postupku

U ovom radu analizirat će se nacrt novele Zakona o parničnom postupku iz 2016. godine koji je usmjeren k važnim izmjenama u pogledu instituta revizije kako bi se Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osiguralo ispunjavanje njegove javne funkcije - osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U svezi s time defi nirana je uloga Vrhovnog suda prema Ustavu Republike Hrvatske, ali i kroz shvaćanja Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na temu rada, analiziran je razvoj instituta revizije kao izvanrednog pravnog lijeka kroz povijest hrvatskoga zakonodavstva te je ukazano na probleme koji postoje u sadašnjem uređenju. Razlog nužnosti promjena u pogledu revizije je preopterećenost Vrhovnog suda zbog pristizanja velikog boja revizijskih predmeta uz istodobno postojanje ogromnih zaostataka u dosadašnjem radu. Razlog zbog kojega su protivnici ove reforme toliko brojni je promjena paradigme u određenju uloge i funkcije Vrhovnog suda iz privatne u javnu funkciju čime bi Sud odlučivao samo o pravnim pitanjima u javnome interesu. Upravo zbog promjene paradigme, došlo bi do ukidanja dvostrukog kolosijeka u režimu revizije te bi bila propisana samo, tzv. revizija po dopuštenju. Predložene izmjene proučavane su kroz prizmu slovenskoga zakonodavstva koje je slične reforme provelo 2008. godine, a zbog sličnosti dvaju sustava pogodno je za usporedbu i predviđanja rezultata koji bi trebali uslijediti i u Republici Hrvatskoj.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ; izvanredni pravni lijek ; revizija ; revizija po dopuštenju ; pravo na pristup sudu ; pravo na suđenje u...

nije evidentirano