hrvatski

Stilska sredstva u funkciji oblikovanja lika idealnog bizantskog vladara u Porfirogenetovu spisu Vita Basilii

U sklopu literarnog korpusa bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (913.-959. sačuvan je spis Vita Basilii napisan u čast Porfirogenetova djeda Bazilija I. (867.-886.). Radi se zapravo o vrsti pohvalnoga govora (βασιλικὸς λόγος), u kojem se Porfirogenetov djed veliča kao utemeljitelj Makedonske dinastije, čiji je pripadnik bio i sam Porfirogenet, a čini se kako je glavna namjera djela bila očistiti Bazilija od krivnje za ubojstvo njegova prethodnika na prijestolju, cara Mihaela III. (842.-867.), te Mihaelova ujaka cezara Barde, što je zasigurno ubrzalo Bazilijev dolazak na vlast. Poput svakog bizantskog cara, Bazilije je morao utjelovljavati vrline kao što su razboritost, pravednost, milosrđe i pobožnost, te biti uspješan u svim segmentima svoga djelovanja, od ratnih podviga i političkog angažmana sve do građevinskih pothvata i misije širenja kršćanstva. Bazilije, pozitivni lik ovoga djela, upravo je takvim i prikazan, dok mu je kao negativni lik suprotstavljen njegov prethodnik Mihael III. Pritom se čini da je Porfirogenet, kombinirajući Bazilijevu pohvalu (epainos) s Mihaelovom pokudom (psogosom), Mihaela prikazao u mnogo lošijem svjetlu nego što povijest svjedoči, istovremeno pripisujući Baziliju isključivo pozitivne osobine te ublažavajući negativne okolnosti pod kojima je došao na vlast. U ovom će izlaganju biti riječi o tome na koji se način autor ovog spisa poslužio stilskim figurama i tropima kako bi svog djeda, unatoč nemoralnim događajima koji su popratili njegov uspon na prijestolje, prikazao kao dobrog kršćanskog cara te spasitelja Bizantskog carstva nakon loše Mihaelove vladavine.

Konstantin VII. Porfirogenet, Vita Basilii, Bazilije I., Mihael III., stilska sredstva, oblikovanje lika

nije evidentirano