hrvatski

Literarni aspekti Vrančićeva putopisa Iter Buda Hadrianopolim

Iter Buda Hadrianopolim putopisno je djelo hrvatskog humanista Antuna Vrančića (1504-1573) u kojem autor opisuje svoje diplomatsko putovanje iz 1553. godine. Premda je krajnje odredište bio Carigrad, putopis obuhvaća dionicu od Budima do današnjeg turskog grada Edirne jer je sačuvan fragmentarno, kao i mnoga Vrančićeva djela, osobito historiografska. Faktografska pozadina putovanja je sljedeća: habsburški car Ferdinand poslao je diplomate A. Vrančića, I. Dernschwamma i F. Zaya u Carigrad kod Sulejmana kako bi riješili pitanje zarobljeništva veleposlanika Malvezzija te kako bi uspostavili primirje. Putovanje je započelo 25. srpnja i trajalo do 19. kolovoza 1553. Na tom je relativno dugom putovanju Vrančić imao priliku vidjeti velik broj gradova, utvrda, sela, rijeka i gora pa u putopisu imamo brojne opise i tumačenja toponima, hidronima i oronima, no ono što putopis čini zanimljivim jesu vješto opisani običaji naroda, razne dotematizacijske digresije te opisi ljudi. U radu će ukratko biti opisan povijesni kontekst, navest će se svi – onimi pronađeni u putopisu na način da će se pokušati utvrditi i današnji oblik, i konačno, putopis će se razmotriti kao književno djelo jer sadrži većinu elemenata karakterističnih za taj žanr: putopisni subjekt koji nam je prije svega datira i locira putovanje, determiniran povod putovanja i naručitelja putovanja, točno određen itinerarij, dotematizacijske digresije, edukativne elemente te narativne i opisne sekvence.

Antun Vrančić, Iter Buda Hadrianopolim

nije evidentirano