hrvatski

Komparativna analiza komunikacije i odnosa s javnošću Etnografskog muzeja i Ansambla Lado

Iznimna raznolikost hrvatskog folklornog stvaralaštva, očuvanje i predstavljanje narodne baštine u fokusu su mnogih etnologa, antropologa, povjesničara umjetnosti, kulturologa, sociologa, ali i mnogih drugih znanstvenika. Međutim, koliko hrvatska tradicijska kultura uspješno pronalazi put do šire hrvatske javnosti te koliko o njoj zna, uvelike ovisi o nekolicini ustanova koje se njome bave iz različitih perspektiva. Iako očuvanje folklornog nasljeđa zahvaljujemo lokalnim amaterskim umjetničkim skupinama i udrugama koje čuvaju svoje običaje od zaborava, institucionalizirano bavljenje tradicijom trebalo bi osigurati jamstvo dugotrajnog, sistematičnog i kontinuiranog čuvanja i predstavljanja bogate hrvatske baštine. Zato je osobito važno, u današnjem vremenu galopirajućeg razvoja informacijskih i komunikacijskih procesa, uspješno komuncirati djelovanje ustanova koje se bave nekim aspektom čuvanja i predstavljanja baštine. Ovaj rad analizira odnose s javnošću dviju takvih ustanova od nacionalnog značaja, jednu muzejsku i jednu umjetničko izvedbenu. Riječ o Etnografskom muzeju u Zagrebu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Na primjerima triju projekata svake ustanove, analizirana je strategija komuniciranja s javnostima kroz kvantitaivne i kvalitativne metode istraživanja, s namjerom da se dobije što precizniji uvid u načine, taktike, a onda i rezultate odnosa s javnošću ustanova. Istraživanje je pokazalo kako prostora za poboljšanje ima i kako tradicijska kultura, iako zanimljiva javnosti, nije često u fokusu medija, djelomično zbog nedostatnih znanja i aktivnosti matičnih kuća u odnosima s javnošću, a djelomično zbog općeg manjka zanimanja medija za umjetnost, osobito onu narodnu. Ipak, ustanovljen je i veliki pomak u novim načinima komunikacije Etnografskog muzeja i Ansambla Lado te metodama pronalaska puta do nove publike koje su usklađenije sa psihologijom suvremenog konzumenta narodne umjetnosti. Zaključno, rad donosi prijedloge poboljšanja odnosa s javnošću ustanova, s ciljem potencijalnog dugoročnog održavanja interesa javnosti za tradicijsku kulturu kao neotuđivog dijela hrvatskog kulturološkog identiteta.

tradicijska kultura ; Etnografski muzej ; Ansambl Lado ; odnosi s javnošću u kulturi ; folklor ; komunikacija

nije evidentirano