hrvatski

Tradicijska kultura i zavičajna nastava: interkulturalni pristup

Ako znamo da hrvatsku tradicijsku kulturu obilježava izrazita raznolikost, zbog utjecaja kultura s kojima su Hrvati tijekom povijesti dolazili u dodir, razvidna je potreba interkulturalnog pristupa u zavičajnoj nastavi. Budući da se na relativno malom području Hrvatske pronalazi vrlo raznolika etnografska baština, cilj je konceptualizacije zavičajne nastave da učenje o tradiciji, prošlosti, materijalnoj i nematerijalnoj kulturi jača zavičajni identitet (međupredmetne teme, timski rad u nastavi, kooperativni pristup...) U strukturi nacionalnog/školskog kurikuluma hrvatska tradicijska kultura, zavičajna nastava i interkulturalni odnosi predstavljaju jednu od temeljenih odrednica. Važno je da se u okviru promjena odgoja i obrazovanja, pored niza demokratsko pluralnih zahtjeva, poklanja mnogo veća pozornost upravo kulturalnoj osjetljivosti koja će zadovoljavati odgojne potrebe svakog pojedinca, a kao odgojni efekt, kod mladih, razvijati poštovanje, uvažavanje i pozitivan stav prema drugačijima, odgoju za različitost. U multikulturalnom društvu, kakvo je hrvatsko (i europsko), ulogu tradicijske kulture i zavičajne nastave treba sagledati i u kontekstu njegovanja zavičajnih vrijednosti i očuvanja baštine. Neposredne implikacije novih pristupa u pedagogiji očituju se i na provedbenoj razini, nacionalnom kurikulumu i implementaciji u (školskoj) praksi: poticanje učenja jezika (dijalekta), povijesti i kulture zavičaja, ali i usvajanje europskih vrijednosti, odgoju za solidarnost, osnaživanje osobnosti i samopouzdanja učenika, razvijanje motivacije za učenje (promjene u načinu rada), (su)konstrukciji školskog kurikuluma, a prema interkulturalnoj školskoj zajednici.

tradicijska kultura, zavičajna nastava, interkulturalizam, kurikulum

nije evidentirano