hrvatski

Kompetencijski usmjerena nastava kao temelj rada s učenicima

Suvremena pedagogijska znanost, nužno je usmjerena i prema ublažavanju posljedica globalnih promjena, koje su imale odraz i na krizu odgoja (i obrazovanja), a temeljni je pravac razvoja stvaranja nove paradigme, prema uvažavanja različitosti - pružanju jednakih mogućnosti za sve, (su)konstrukcije kurikuluma, nove škole usmjerene prema odgojnim vrijednostima, multikulturalnom okružju, usvajanju znanja i stjecanju kompetencija koje će trebati svima, gdje se mijenja i pedagoški način mišljenja kao i ustroj škole od (pre)naglašenog spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, suradničkom učenju i zajedničkim vrijednostima. Učitelji/škola danas ne promatraju djecu/učenike s aspekta njihovih potreba, vrijednosti, interesa, nego u okviru mogućnosti prilagodbe postojećem odgojno-obrazovnom sustavu, uz kontinuirano povećavanje obrazovnih sadržaja (gdje samo najavljene promjene na razini oblika i načina poučavanja nikako nisu dovoljne). Zbog toga su i temeljni zahtjevi suvremene škole usmjereni prema osjetljivosti za druge, odnosno razumijevanju njihovog ponašanja, načina razmišljanja i viđenja svijeta, gdje je solidarnost stožerna vrednota koju treba razvijati u odgoju i obrazovanju. Kompetencijski usmjerena nastava zasniva se i na odnosu između učitelja i učenika i ostvaruje se u komunikaciji koja nije jednosmjerna i u kojoj se osim znanja i vještina razmjenjuju i stavovi, misli, ideje, osjećaji, a kako suvremena istraživanja pokazuju upravo ta, zanemarena, afektivna dimenzija može biti od velike važnosti i pri usvajanju kognitivnih sadržaja. Primjenom tih spoznaja u svakodnevnom radu odgojno- obrazovni proces dobiva potpuno novu dimenziju. Osim što se na taj način olakšava ispunjavanje kognitivnih ciljeva učenja, u fokus se dovodi odnos između učitelja i učenika, kao cjelovitih bića koja u interakciji razmjenjuju misli i doživljaje, izražavaju osjećaje, potiču nove ideje, razvijajući, mijenjajući i oblikujući svoje životne perspektive. U ovom kontekstu važno je da preobrazba obrazovnog sustava, pored niza demokratsko pluralnih zahtjeva, poklanja mnogo veću pozornost upravo interkulturalnim kompetencijama koja će zadovoljavati odgojne potrebe svakog pojedinca, a kao odgojni efekt, kod mladih, razvijati poštovanje, uvažavanje i pozitivan stav prema drugačijima, prema stvarnom odgoju za različitost.

nastava, učitelji, učenici, kompetencija

nije evidentirano