hrvatski

Toma Akvinski o problemu zla u kontekstu stvaranja

U ovom radu problematika zla se proučava unutar konteksta stvaranja s ciljem razumijevanja ne samo ontoloških, već i povijesno-egzistencijalnih momenata Tomina razumijevanja Božjega odnosa prema zlu. Kako bi se izbjegla puka obrada problema zla u sebi i po sebi, ovaj rad predstavlja nastojanje da se kroz sintetičku i sadržajnu sustavnu analizu ključnih Akvinčevih djela dokuči širi i realni okvir njegova razumijevanja zla koji smo nazvali stvarateljsko-providnosnom strukturom. Okosnicu rada tvori pitanje iz STh Iª q. 49 a. 2 o Bogu kao uzroku zla. Bog nije i ne može biti uzrok zla u pravom smislu riječi, već on dopušta određena zla kako bi se kroz različite i nejednake stupnjeva bitka i dobrote stvorenja predstavljala i odražavala njegova jednostavna dobrota i preko toga se ostvarilo savršenstvo svijeta. Bog ujedno ne sprječava pojavu zla u djelovanju svojih stvorenja jer sve je podređeno njegovom mudrosnom promislu prema kome se pomoću zla mogu ostvariti još veća i brojnija dobra. Takva struktura i metoda rada omogućili su da se dođe do zaključka da prema Tomi Akvinskome prisustvo zla u svijetu ne može biti istinski argument protiv Božjeg postojanja ni na spoznajnoj, ni na ontološkoj, ni na djelatnoj razini.

Toma Akvinski, zlo, dobro, Bog, stvaranje, providnost

nije evidentirano