Usmenoknjiževne vrste sinjskoga kraja u etnološkom kontekstu (CROSBI ID 434013)
Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad
Podaci o odgovornosti
Bandić, Anđela
prof. dr. sc. Marko Dragić ; dr. sc. Sandra Lukšić
hrvatski
Usmenoknjiževne vrste sinjskoga kraja u etnološkom kontekstu
U ovom radu prikazani su nekadašnji životi ljudi na području sinjskog kraja te niz običaja, događaja, priča, pjesama i molitva vezanih za svadbe, eshatološke predaje, legenda o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, rera i narodna nošnja te svetkovine Badnjaka, Cvjetnice i Velikog tjedna. Sklapanju braka prethodilo je upoznavanje mladića i djevojke, a to se najčešće odvijalo na sijelima (vrsta društvenog okupljanja). Gospinu su sliku ramski svećenici donijeli sa sobom u Sinj kao najveću dragocjenost koju su posjedovali. Eshatološke predaje pripovijedaju o potresnom pojavljivanju umrle nekrštene djece, tintilinića, tijekom noći. Badnjak je dan uoči Božića, a običaji specifični za njega se mogu podijeliti na Badnje jutro, Badnji dan i Badnju noć. Veliki tjedan u crkvenoj godini obuhvaća dane od Cvjetnice do Uskrsa, a glavni dani su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Obilježeni su nizom crkvenih tradicijskih običaja. Na Cvjetnicu ujutro se umiva u cvijeću, a u crkvu se nose grančice masline i lovora na blagoslov. Za Sinj je specifična rera - izvorna pjesma Cetinskoga kraja. Narodna nošnja je odjeća koja se nosila u prošlosti, do danas rijetko sačuvana.
usmena književnost, Gospa, običaji, Sinj.
nije evidentirano
engleski
ORAL LITERARY FORMS OF THE SINJ REGION IN AN ETHNOLOGICAL CONTEXT
nije evidentirano
oral literature, Miraculous Lady of Sinj, traditional customs, the town of Sinj
nije evidentirano
Podaci o izdanju
47
17.07.2020.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Splitu
Split