hrvatski

Nakon nekoliko desetljeća ponovno o stambenoj arhitekturi na zagrebačkom Kaptolu; prostorni obrazac srednjovjekovnih kurija

U neovisnim istraživanjima definiran tlocrt srednjovjekovne prepozitove kurije te prezentirani nalazi još nekoliko zidanih prostornih jezgri unutar kanoničkih kurija na zagrebačkom Kaptolu potvrda su široke rasprostranjenosti karakterističnog tlocrtnog obrasca, recentno ustanovljenog unutar pojedinih ladanjskih obitavališta plemstva u kontinentalnom dijelu zemlje. Obrisi istovjetnog tlocrtnog rasporeda, koji se sastoji od jedne prostrane prostorije i postrance položenog ulaznog hodnika sa stubištem, iščitavaju se i na rubovima tlocrta većeg broja preostalih kanoničkih kurija. Elementarni prostorni raspored obitavališta plemenitih, odnosno slobodnih pripadnika društva navodi na zaključak da su i građanske kuće na obližnjem brijegu, ali i one u drugim urbanim naseljima srednjovjekovne Slavonije mogle posjedovati istovjetnu prostornu organizaciju. Sravnjivanjem povijesnih izvora s nalazima zaključuje se da su prizemlja tih zdanja u pravilu bila zidana, pojedina s podrumom, a da su gornji dijelovi mogli biti drveni. Također je moguće da su katovima zidanih jezgri susljedno pridodani volumeni izvedeni u drvenoj građi, analogno primjerima zapadnoeuropske inicijalno jednoprostorne kuće. Indicije drvenih trijemova, kao i tlocrtno jednoprostornih kuća s ulazom na samom kraju dužeg pročelja postoje i u našim uzobalnim srednjovjekovnim gradovima. Međutim, niz stambenih objekata istovjetnog tlocrtnog obrasca, otkriven unutar refugija na teritoriju kasnoantičkog Norika, upućuje na mogućnost kontinuirane upotrebe, konkretno preuzimanja od strane barbarskih naroda elementarne tlocrtne tipologije, koja je najizrazitije artikulirana u mikenskom megaronu s podrijetlom još iz neolita. Stoga se za otkrivenu srednjovjekovnu stambenu građevinu navedenog tlocrtnog obrasca i predlaže naziv kuća/kurija megaronskog tipa.

srednji vijek, kanoničke kurije, megaronski tip, Zagreb, Kaptol

nije evidentirano