hrvatski

Utrka labirintom vrućice nepoznatog uzroka

Najčešće se vrućicom nepoznatog uzroka (VNU) smatra febrilni sindrom kojem se nakon primarne dijagnostike, niti nakon pokušaja empirijskog liječenja ne može otkriti uzrok. Ciljevi ovog istraživanja bili su analizirati arhivske podatke pasa s VNU obrađenih na Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, utvrditi pojavnost različitih dijagnoza, vrijeme trajanja simptoma do početka ciljanog liječenja i ishode liječenja. U istraživanje je uključen 31 pas u dobi od 2 mjeseca - 7, 5 godina s VNU. Najčešće uočeni simptomi su bili: apatija (84%), bolnost (77%), inapetencija (65%), sapet hod (52%), povećani limfni čvorovi (39%), šepanje i/ili otečeni zglobovi (29%) i promjene na koži (23%). Najčešća odstupanja u hematološkim nalazima su bila leukocitoza (65%), anemija (55%) i skretanje u lijevo (42%). Najčešće odstupanje zabilježeno u biokemijskim nalazima je bilo povišenje koncentracije C-reaktivnog proteina (97%). Distribucija pojedinih dijagnoza je bila: imunosno posredovane bolesti (54, 8%), infekcijske bolesti (22, 7%), neoplazije (9, 6%), upalne neinfekcijske bolesti (3, 2%), dok je nedijagnosticiranih slučajeva ostalo 9, 7%. Od ukupnog broja pacijenata u 61% zabilježen je pozitivan ishod liječenja, u 22% nepovoljan, dok je u preostalih 17% ishod ostao nepoznat

vrućica, pas, sindrom vrućice nepoznatno uzroka

nije evidentirano