Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 107396

Hidrogeološki odnosi otoka Visa


Terzić, Josip
Hidrogeološki odnosi otoka Visa 2003., magistarski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb


Naslov
Hidrogeološki odnosi otoka Visa
(Hydrogeology of the Vis island)

Autori
Terzić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.03

Godina
2003

Stranica
106

Mentor
Urumović, Kosta ; Biondić, Božidar

Ključne riječi
Hidrogeologija; strukturna geologija; hidraulički kontinuum; odnos slatke i slane vode
(Hydrogeology; struktural geology; hydraulic continuity; salt water/fresh water interface)

Sažetak
Otok Vis se sastoji od tri brdovita lanca i dvije udoline. Pružanje tih morfoloških struktura je otprilike istok &#8211 ; zapad, tj. kao i sam otok. Na otoku su dva najvažnija hidrogeološka objekta. Jedno je vodocrpilište Korita koje se nalazi u sjevernoj udolini, u središnjem dijelu otoka. Drugi je izvor Pizdica, a nalazi se u Komiškom zaljevu, dakle na zapadnoj strani otoka. Istraživanja provedena tijekom 1999. i 2000. godine imala su za cilj upoznavanje hidrogeoloških odnosa na otoku Visu, odredbu slijevnih područja i osnovnih smjernica u smislu zaštite podzemnih voda, te analizu mogućnosti povećanja crpnih količina. Pri tome su primijenjene brojne metode iz hidrogeološke struke: obavljena su podrobna strukturnogeološka istraživanja radi definiranja glavnih drenažnih zona, orijentacijski su određeni hidraulički parametri vodonosnika, kao i hidrološka bilanca, a na temelju dvaju skupova uzoraka obavljena je i hidrogeokemijska razrada. Na temelju rezultata svih tih metoda definirane su osnovne značajke slijeva vodocrpilišta Korita, glavne zone istjecanja i priroda dodira slatke i slane vode. Osnovna hidrogeološka obilježja na otoku uvjetovana su u prvom redu geološki. Tako je izrazito važna funkcija klastičnih i magmatskih stijena u komiškom zaljevu koje predstavljaju hidrogeološku barijeru. Okršeni i vrlo propusni gornjokredni vapnenci koji izgrađuju sjeverni i južni pojas otoka sakrivaju mjesta koncentriranih istjecanja te tako znatno smanjuju razinu spoznaje i interpretacije prirode dodira slatke i slane vode. Strukturnogeološkom razradom utvrđen je i rasjed Pizdica &#8211 ; Sv. Mihovil &#8211 ; Vis, koji bi mogao predstavljati glavni drenažni pravac vodonosnika jer se na njemu nalazi i izvor Pizdica i vodocrpilište Korita. Pružanje važnijih rasjeda u strukturnom sklopu subparalelno je dužoj osi otoka, pa se tako pružaju i strukture. Na temelju orijentacijske bilance podzemnih voda procjenjeno je kako na crpilištu Korita i svim registriranim izvorima iz podzemnog vodonosnog sustava izlazi samo 0, 3 &#8211 ; 0, 7 % količine godišnje efektivne infiltracije, što bi moglo govoriti o izvodivosti znatnog povećanja crpnih količina, ali i okolnosti da znatne količine podzemne vode istječu u more na izvorima prekrivenim gornjokrednim vapnencima. Godišnje napajanje podzemnih voda iznosi između 7, 4 i 14, 8 % ukupnih zaliha podzemne vode. To znači da je vodonosnik osjetljiv na ekstremne hidrološke suše, pogotovo ukoliko se one javljaju nekoliko godina u nizu. Orijentacijskim izračunom hidrauličkih parametara definirane su sredine različitog reda veličine hidrauličke vodljivosti, pa je tako vodocrpilište Korita smješteno u najpropusnijoj sredini, a kao najmanje propusna sredina izdvojeno je područje krških polja, gdje je stijenska masa intenzivno zapunjena sekundarnim materijalom. Takvo je zapunjavanje inače prisutno na cijelom otoku, pa je na dubini koja varira, ali je svakako ispod 50-ak m ispod razine mora, određena zona znatno niže hidrauličke vodljivosti koju se u relativnim odnosima može promatrati kao nepropusnu. Tako je na temelju tog podatka i hidrogeokemijske razrade zaključeno kako slana voda formira klin ispod slatke vode, od obale prema unutrašnjosti, no koji se ne proteže ispod cijelog otoka jer na zdencima vodocrpilišta nije zamijećeno značajnije miješanje slatke i slane vode. Tek u zonama važnijih rasjeda postoji mogućnost dubljeg prodora klina slane vode u unutrašnjost otoka. Na temelju svih rezultata istraživanja utvrđeno je kako najvjerojatnije postoji mogućnost povećanja raspoložive količine vode u vodoopskrbi iz otočkog vodonosnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0181002

Ustanove
Hrvatski geološki institut,
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Josip Terzić, (256212)