Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 107395

RAZMIŠLJANJA O UNAPRJEĐENJU METODA ZAŠTITE ŠUMA I UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE ŠTETNIKA


Liović, Boris; Novak-Agbaba, Sanja; Matošević, Dinka; Pernek, Milan; Županić, Miljenko
RAZMIŠLJANJA O UNAPRJEĐENJU METODA ZAŠTITE ŠUMA I UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE ŠTETNIKA // RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA, 36 (2001), 1; 45-60 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, ostalo)


CROSBI ID: 107395 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
RAZMIŠLJANJA O UNAPRJEĐENJU METODA ZAŠTITE ŠUMA I UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE ŠTETNIKA
(CONTRIBUTION TO IMPROVEMENT OF FOREST PROTECTION METODS AND DETERMINATION OF PEST POPULATION DENSITY)

Autori
Liović, Boris ; Novak-Agbaba, Sanja ; Matošević, Dinka ; Pernek, Milan ; Županić, Miljenko

Izvornik
RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA (0351-1693) 36 (2001), 1; 45-60

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
pesticidi; gustoća populacije; feromoni; Ips typographus; Pityogenes chalcographus; Geometridae; Scolytidae; Thaumatopoea pityocampa; Microsphaera alphitoides; mikroneri
(pesticides; population density; feromones; Ips typographus; Pityogenes chalcographus; Geometridae; Scolytidae; Thaumatopoea pityocampa; Microsphaera alphitoides; microners)

Sažetak
Šuma je opterećena mnogobrojnim i različitim utjecajima koji joj smanjuju vitalitet. Često sinergističko djelovanje nekoliko činitelja dovodi do odumiranja drveća na manjim ili većim površinama. Većina znanstvenika kao najznačajniji stresni čimbenik, pored klimatskih ekstrema navode biljne bolesti i štetnike. U lancu međusobne povezanosti stresnih čimbenika biljne bolesti i štetnici su jedina karika na koju čovjek može utjecati znatnije, i u dovoljnoj mjeri da postigne osjetno poboljšanje. Zbog toga se tretiranja pesticidima nameće kao racionalno rješenje, a u šumarskoj praksi u Hrvatskoj provodi se već nekoliko desetaka godina. Usprkos velikoj razlici u cijeni, današnja tendencija u primjeni pesticida u šumarstvu Hrvatske potpuna je zamjena piretroida, odnosno neselektivnih insekticida, biotehničkim i biološkim. Zbog velike razlike u cijeni trenutačno se biološkim i biotehničkim pripravcima tretiraju samo osjetljivi šumski ekosustavi uz jezera, potoke i rijeke ili uz naseljena mjesta i posebno zaštićena prirodna područja, dakle manji dio od ukupno tretirane površine. U šumarstvu se pepelnica vrlo često tretira prerano, iako to nije potpuno opravdano u šumskim rasadnicima i sastojinama. U rano proljeće (početak travnja) uvjeti za razvoj pepelnice nisu optimalni pa rano tretiranje nije ekonomski niti ekološki opravdano. Kada su uvjeti za razvoj pepelnice optimalni (temperatura 26° do 28°C i velika vlažnost zraka) treba češće obilaziti šumske sastojine i na prvu pojavu pepelnice organizirati zaštitno (kurativno) tretiranje. U radu su pokazane mogućnosti uvođenja feromona u svrhu boljeg praćenja populacija štetnih kukaca. To može uveliko pojednostaviti utvrđivanje nivoa populacije borovog četnjaka, a kod mrazovaca zamijeniti nepraktičnu i skupu metodu ljepljivih prstenova. Feromoni se također primjenjuju protiv potkornjaka. Kod smrekinog potkornjaka (Ips typographus L.) važna je sama klopka u koju se hvataju imaga privučena mirisom feromonskog pripravka. Ispitivanja različitih modela su u tijeku, a sustav triju klopki, tipa Thysohn, pokazuje prosječno 1, 9 puta bolje ulove od klasičnog postavljanja jedne barijerne klopke. Zamjena klasičnih diza sa mikronerima i drugim suvremenim mlaznicama koje u spektru kapljica imaju najviše onih najiskoristivijih (20 – 50 μ m) povećava efikasnost prskalica što ima i ekonomske i ekološke prednosti. U idućem razdoblju provjerit ćemo koje su prskalice i dize najekonomičnije, ekološki i tehnološki najprihvatljivije za primjenu fungicida za zaštitu hrastovog podmladka i ponika od pepelnice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
00240103

Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko


Citiraj ovu publikaciju

Liović, Boris; Novak-Agbaba, Sanja; Matošević, Dinka; Pernek, Milan; Županić, Miljenko
RAZMIŠLJANJA O UNAPRJEĐENJU METODA ZAŠTITE ŠUMA I UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE ŠTETNIKA // RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA, 36 (2001), 1; 45-60 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, ostalo)
Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević, D., Pernek, M. & Županić, M. (2001) RAZMIŠLJANJA O UNAPRJEĐENJU METODA ZAŠTITE ŠUMA I UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE ŠTETNIKA. RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA, 36 (1), 45-60.
@article{article, year = {2001}, pages = {45-60}, keywords = {pesticidi, gusto\'{c}a populacije, feromoni, Ips typographus, Pityogenes chalcographus, Geometridae, Scolytidae, Thaumatopoea pityocampa, Microsphaera alphitoides, mikroneri}, journal = {RADOVI \v{S}UMARSKOG INSTITUTA}, volume = {36}, number = {1}, issn = {0351-1693}, title = {RAZMI\v{S}LJANJA O UNAPRJE\DJENJU METODA ZA\v{S}TITE \v{S}UMA I UTVR\DJIVANJA GUSTO\'{C}E POPULACIJE \v{S}TETNIKA}, keyword = {pesticidi, gusto\'{c}a populacije, feromoni, Ips typographus, Pityogenes chalcographus, Geometridae, Scolytidae, Thaumatopoea pityocampa, Microsphaera alphitoides, mikroneri} }
@article{article, year = {2001}, pages = {45-60}, keywords = {pesticides, population density, feromones, Ips typographus, Pityogenes chalcographus, Geometridae, Scolytidae, Thaumatopoea pityocampa, Microsphaera alphitoides, microners}, journal = {RADOVI \v{S}UMARSKOG INSTITUTA}, volume = {36}, number = {1}, issn = {0351-1693}, title = {CONTRIBUTION TO IMPROVEMENT OF FOREST PROTECTION METODS AND DETERMINATION OF PEST POPULATION DENSITY}, keyword = {pesticides, population density, feromones, Ips typographus, Pityogenes chalcographus, Geometridae, Scolytidae, Thaumatopoea pityocampa, Microsphaera alphitoides, microners} }

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB International Wallingford
  • UK Tree CD
  • Forestry Abstract





Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font