Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Obrazovanje u ustrojenom društvu. Bilješka uz Nietzscheovu ideju odgoja (CROSBI ID 692912)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Senković, Željko Obrazovanje u ustrojenom društvu. Bilješka uz Nietzscheovu ideju odgoja. 2019. str. 56-56

Podaci o odgovornosti

Senković, Željko

hrvatski

Obrazovanje u ustrojenom društvu. Bilješka uz Nietzscheovu ideju odgoja

Obrazovanje je (samo)razvoj pojedinca, u stalnim pokušajima uspostavljanja istinski humanog a ne ustrojenog svijeta. Sadašnje tendencije partikulariziranja i fragmentizacije umnogome su određene degradacijom obrazovanja na mjerljivu brojevnu oznaku utrživog kapitala. U takvom svijetu škole (sve do sveučilišta) erodiraju, pa je pitanje pripremaju li one još uvijek mlade ljude kao građane i kao osobnosti. Stoga je suvremena kriza u konačnici i šansa za novim orijentiranjem u području razumijevanja smisla čovjekova bivstovanja. "Škola nema važnije zadaće od te da uči strogome mišljenju, opreznom suđenju, konzekventnom zaključivanju: zato ona mora odvraćati pažnju od svih stvari koje nisu podobne za te operacije" (F. Nietzsche). Osnovni antropologijski uvidi pokazuju da je čovjek manjkavo biće, a kultura je kompenzacija i put razvoja. Ono što je čovjekov nedostatak ujedno je i njegovo bogatstvo (Gehlen): nužno je da uči i da odgaja. "Samo nas učenje može spasiti" (Sloterdijk). Škola donosi novu dimenziju, ali njeno kvalitativno novo posredovanje u stepenicama ljudskog razvoja bit će zaista ozbiljeno tek onda ako se shvaća kao oblik suživota u kojem su život i djelovanje osoba i skupina usmjereni na zajedničke vrijednosti. Prema Nietzscheu, istinski odgajatelj nije onaj koji posreduje teorije i znanja, nego tko primjerom pokazuje put samooslobođenja, te potiče na vlastiti napor samorazvoja kao ostvarivanja navlastitih moći sebstva. Sukladno bolesti pojedinca, za njega je znak izostanka istinskog odgoja nesvjesnost o cilju i zadaći obrazovanja i kulture. Bolest stoga nije djelomična, naime, nije stvar u tome da društvo potrebuje reformu, naprotiv, ono u cjelini promašuje smisao obrazovanja. "Bavljenje znanošću, ne vodi li ga i ne ograničuje nikakva viša maksima odgoja, nego se samo sve više razlijeva, prema načelu 'što više to bolje', za učenjake je zacijelo isto tako štetno kao i ekonomska postavka laisser faire za ćudoređe čitavih naroda" (Nietzsche).

Nietzsche, obrazovanje, škola

nije evidentirano

engleski

Education in Technological Society. Notes by Nietzschean idea of Education

nije evidentirano

Nietzsche, Education, School

nije evidentirano

Podaci o prilogu

56-56.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

Godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva: Filozofija, obrazovanje i škola

predavanje

12.12.2019-14.12.2019

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Filozofija