hrvatski

PROCJENA POTREBA ZA PALIJATIVNOOGERIJATRIJSKOM SKRBI STANOVNIŠTVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Uvod: Uz demografske promjene sve starijeg stanovništva, mijenjaju se i statistički pokazatelji smrtnosti. S produljenjem očekivanog životnog vijeka kao i sve ranijim dijagnosticiranjem, poboljšavanjem liječenja i duljim preživljavanjem od onesposobljavajućih bolesti, palijativna skrb će trebati u sve dužem vremenskom razdoblju. U godinama koje dolaze za očekivati je trend rastućeg broja osoba potrebnih palijativnogerijatrijske skrbi, kojoj su specifičnosti komorbiditeti, multipla medikacija, promijenjen mentalni i tjelesni status te izmijenjen funkcionalni status. Trend rastućeg broja samačkih kućanstava u starijoj dobi, posebno ističe važnost organiziranja i dostupnosti palijativnogerijatrijske skrbi, jer izostaje neposredna prirodna potpora obitelji. Cilj: Cilj rada je procjeniti potrebe za palijativnogerijatrijskom skrbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Metode rada: Izvor podataka za procjenu potreba za palijativnogerijatrijskom skrbi stanovništva Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) je elektronska baza podataka pobola i smrtnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije prema definiranim dijagnozama potrebnim palijativne skrbi (bolesti skupine Novotvorina, kronične onesposobljavajuće bolesti - neurološke, srčane, cerebrovaskularne, plućne, bubrežne). Rezultati rada s raspravom: U 2012. godini, koja po pokazateljima značajno ne odstupa od drugih godina, u SDŽ registrirano je 2.046 umrlih potrebnih palijativne skrbi (44% od svih umrlih), od toga 1.604 (78, 4%) u dobnoj skupini 65+. Muškaraca dobi 65+ je bilo 895 (55, 8%) specifične stope smrtnosti 28, 8/1.000, a žena 709 (44, 2%) sa specifičnom stopom smrtnosti 16/1.000. Od toga 1.019 (63, 5%) smrtnih slučajeva osoba starije dobi uzrokovano je novotvorinama, a 585 (36, 5%) kroničnim bolestima. Najviše umrlih kroničnih bolesnika potrebnih palijativnogerijatrijske skrbi je iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava (177) te iz skupine organskih duševnih poremećaja (144). Potreba za organiziranom palijativnogerijatrijskom skrbi u SDŽ je sve veća i iz razloga sve većeg broja samačkih kućanstava (prema Popisu stanovništva Hrvatske 2011. od sveukupnog broja samačkih kućanstava u SDŽ (33.558) gotovo polovinu su činili stanovnici dobi 65 i više godina (16.463 ; 49%)). Zaključak: Pokazatelji o uzrocima smrti su indikativni za procjenu potreba za palijativnogerijatrijskom skrbi zbog planiranja potreba zdravstva u svezi rastućih zahtjeva zbog velikog porasta starijeg stanovništva.

palijativnogerijatrijska skrb, Splitsko-dalmatinska županija, procjena potreba, uzroci smrti, samačka kućanstva

nije evidentirano