hrvatski

Europski fokus na kreativne industrije: prednosti i nedostatci

Osim što su jedne od najbrže rastućih industrija, kreativne industrije zapošljavaju i najveći broj ljudi o čemu svjedoči i podatak da je čak 3, 3% radnog stanovništva u Europskoj uniji zaposleno upravo u sektoru kulturnih i kreativnih industrija, odnosno oko 7, 1 milijuna ljudi. Prema podatcima iz studije Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, sektor kreativnih i kulturnih industrija ostvario je 4, 6 milijardi kuna dodane vrijednosti. Bit kreativnih industrija je u prenošenju ideja, zamisli i iskustava publici, ali isto tako i u proizvodnji, distribuciji i potrošnji kulturno-kreativnih proizvoda. Kulturne i kreativne industrije slijede brz razvoj informacijsko- komunikacijskih tehnologija te njihov utjecaj na globalizaciju kulturne i kreativne proizvodnje i potrošnje. Prema Hartleyu, kreativne industrije nastaju iz konceptualne i praktične konvergencije umjetnosti i kulturnih industrija (masovne proizvodnje simboličkih sadržaja) u kontekstu novih tehnologija i nove ekonomije znanja, a u korist novoga interaktivnog građanina – potrošača. Kreativnost vodi kulturalizaciji ekonomskog života, ekspanziji kulturnih industrija i rekonceptualizaciji proizvodnje, potrošnje i uopće vrijednosti koje kontekstualiziraju život suvremenog čovjeka. U radu su definirana pojmovna određenja kulturnih i kreativnih industrija, dan je pregled stanja kreativnih industrija u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj te se detaljno analiziraju odabrani sektori kulturnih i kreativnih industrija (knjižnična djelatnost s posebnim naglaskom na knjige, izvedbene odnosno scenske umjetnosti, televizija, filmska industrija, industrija video igara, vizualna umjetnost i oglašavanje) s naglascima na trenutačno stanje te njihove budućnosti i perspektive u Europskoj uniji. Cilj je rada utvrditi ekonomski i kulturološki utjecaj kreativnih industrija na poboljšanje kvalitete života te mogućnosti korištenja europskih fondova, ali i potaknuti ideju da se, unutar kulturnih i kreativnih industrija, intenzivira suvremena kulturna proizvodnja i digitalna razmjena kulturne baštine i kreativnih proizvoda između Republike Hrvatske, Europske unije i azijskih država.

Baština ; Digitalizacija ; Ekonomski utjecaj ; Kreativne industrije ; Kvaliteta života

nije evidentirano