Psycho-social Consequences of War Crimes of Rape in the Đakovo-Osijek Archdiocese During the Greater-Serbian Aggression (CROSBI ID 281329)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Kopunović Legetin, Sanja ; Vuletić, Suzana ; Šota Stanislav
engleski
Psycho-social Consequences of War Crimes of Rape in the Đakovo-Osijek Archdiocese During the Greater-Serbian Aggression
Defining war as the most tragic form of anti- humanism, anti-personalism and anti- culturalism, the authors talk about war crimes of rape as the most difficult form of traumatic experience. The introductory section of the paper presents the crimes and abuses at many levels that are characteristic for every war, including the Croatian War of Independence. Among all forms of traumatic experience, rape is reported as a complex event characterized by extremely negative emotional consequences that leave severe and lasting consequences visible in the everyday life of the traumatized person. The first part of the work talks about life after a traumatic rape event. The second part of the work is largely devoted to the psychosocial consequences that rape victims of war live with today, and the results have been obtained through a survey among victims of war crimes of rape during the Croatian War of Independence in the area of the Đakovo-Osijek Archdiocese. Based on the testimonies, elaborated are the dominant feelings present in victims of war crimes of rape, the mechanisms of confrontation and living with the trauma, and the great difficulties in family and society members' support. The third part particularly emphasizes the consequences of the Greater-Serbian aggression during the Croatian War of Independence in the Đakovo-Osijek Archdiocese.
war, war crime of rape, psychosocial consequences, Greater-Serbian aggression, Đakovo-Osijek Archdiocese
nije evidentirano
hrvatski
Psihosocijalne posljedice ratnog zločina silovanja u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji tijekom Velikosrpske agresije
Definirajući rat kao najtragičniji oblik antihumanizma, antipersonalizma i antikulture, autori progovaraju o ratnom zločinu silovanja kao najtežem obliku traumatskog iskustva. U uvodnom dijelu rada prikazani su zločini i zlostavljanja na mnogim razinama koji su obilježje svakog pa tako i Domovinskog rata. Među svim oblicima traumatskog iskustva navedeno je silovanje kao kompleksan događaj obilježen iznimno negativnim životno emocionalnim posljedicama koje ostavljaju teške i trajne posljedice vidljive u svakodnevnom životu traumatizirane osobe. Prvi dio rada govori o životu nakon traumatskog događaja silovanja. Drugi dio rada je u najvećoj mjeri posvećen psihosocijalnim posljedicama s kojima žrtve ratnog zločina silovanja i danas žive, a do rezultata se došlo provedenom anketom među žrtvama ratnog zločina silovanja tijekom Domovinskog rata na području Đakovačko – osječke nadbiskupije. Temeljem iskaza, prikazani su dominantni osjećaji prisutni u žrtvama ratnog zločina silovanja, mehanizmi suočavanja i življenja s traumom te velike poteškoće glede pitanja podrške članova obitelji i društva. Treći dio posebno ističe posljedice dijela velikosrpske agresije tijekom Domovinskog rata u Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji. Ključne riječi
rat; ratni zločin silovanja; psihosocijalne posljedice; velikosrpska agresija; Đakovačko-osječka nadbiskupija
nije evidentirano