hrvatski

Globalizacija, okoliš i novi identiteti u postmodernoj kulturi

Iako se ne može poreći da poredak nacionalnih država i suvereniteta još uvijek ustrajava kao važan oblik identiteta civilnog društva unutar svjetskog sustava života, pod utjecajem novih globalizacijskih procesa - političkih, ekoloških, kulturnih - koje su ti procesi ojačali u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, paralelno s ozbiljnošću potrebe rješavanja novih globalnih problema (ekoloških, genetičkih, komunikacijskih, tržišnih, multikulturalnih) nužno se otvaraju i pitanja novih idetiteta. Svijet "složenih međuzavisnosti" ima dramatične implikacije na suverenitet, autonomiju i odgovornost država te njihovu sposobnost da autonomno riješe ključne političke probleme s kojima se suočavaju. Nova pitanja koja nameću globalizacijski procesi nikako se više ne mogu temeljiti samo na načelima bijele- zapadne-kršćanske-muške-industrijske civilizacije, koja se pokazala pogubnom u mnogim socijalnim, kulturološkim i političkim aspektima življenja, posebno glede okoliša, se pa inicijative za priznavanjem novih multikulturalnih identiteta mogu se ostvarivati tek unutar takvog globalnog reda gdje Zapadnjaci više ne mogu imati povlašteno mjesto. Radikalizirajući ova pitanja, ekologisti zaključuju da se ekološka politika globalnih razmjera ne može više temeljiti na starim političkim granicama država-nacija, nego su potrebne nove forme političkih granica utemeljene na ekološkim načelima, koje bi se trebale podudarati s granicama ekoloških sustava, ako se želi održavati razvoj. Da bi se to ostvarilo, potrebno je globalno proširiti sustav demokracije tako da se stvore nove institucije koje će institucionalizirati i nove oblike političke kulture, utemeljene na načelima "zelene politike" koja uključuje poštovanje svakog oblika života bez hijerarhijske strukture u kojoj je čovjek na vrhu te hijerarhije.

civilno društvo; nacija-država; globaliazcija; okoliš; suverenost; podmodernizam

nije evidentirano