hrvatski

Određivanje prioritetnih područja motrenja podzemnih voda unutar intenzivnog poljoprivrednog prostora

U intenzivno korištenim poljoprivrednim prostorima uobičajena je praksa povećane aplikacije mineralnih i organskih gnojiva te drugih agrokemikalija s mogućom posljedicom onečišćenja vodnih resursa. Osim poljoprivredne prakse, neki od glavnih čimbenika rizika od onečišćenja voda su klimatske karakteristike, osjetljivost tla na propuštanje potencijalno štetnih tvari te razina podzemne vode. Međutim, poticanje i provedba dobre poljoprivredne prakse u skladu sa suvremenim standardima i mjerama proizašlih iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske Unije - tzv. višestruka sukladnost ili Cross-compliance, u najvećoj mjeri će utjecati na način poljoprivredne proizvodnje u skorom razdoblju, a samim time i na zaštitu okoliša. Načela dobre poljoprivredne prakse podrazumijevaju, između ostalog, i precizniju primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava, održavanje boljeg proizvodnog stanja okoliša, a sukladno tome kvalitetniju i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Da bi se spriječilo onečišćenje vode uzrokovano nitratima iz poljoprivrede, Europska komisija je 1991. godine usvojila Nitratnu direktivu (91/676/EEC) kojom je definiran niz uvjeta koje države članice EU moraju ispuniti, uključujući: monitoring površinskih i podzemnih voda (s obzirom na koncentraciju nitrata i eutrofikaciju), identifikaciju voda koje su onečišćene ili su u riziku od onečišćenja, utvrđivanje ranjivih područja (poljoprivredna područja s kojih površinski otječu vode koje su označene kao onečišćene ili su u riziku od onečišćenja), uspostavu i dugoročnu provedbu dobre poljoprivredne prakse te donošenje akcijskih programa za prevenciju i smanjenje onečišćenja nitratima. U 2014. godini je realiziran projekt „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u Republici Hrvatskoj“ SAGRA 1, u kojemu je na temelju podataka iz 2012. napravljena analiza opterećenja površinskih i podzemnih voda iz biljne i stočarske proizvodnje, definirana je prirodna ranjivost i osjetljivosti tala na propuštanje onečišćenja s poljoprivrednog zemljišta, napravljena je procjena opterećenja pritiska dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva na području Republike Hrvatske, dana je ocjena postojećeg monitoringa površinskih i podzemnih voda te prijedlog budućeg monitoringa stanja voda s obzirom na opterećenja iz poljoprivrede. Navedeni rezultati SAGRA-e predstavljaju svojevrsnu bazu za daljnje utvrđivanje prioritetnih područja monitoringa površinskih i podzemnih voda unutar intenzivno korištenog poljoprivrednog prostora u Republici Hrvatskoj. Nastavno na istraživanja u SAGRI, a sukladno Višegodišnjem programu usklađenja monitoringa i Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., potrebno je točno odrediti prioritetne lokacije motrenja podzemnih voda unutar intenzivno korištenog poljoprivrednog prostora Republike Hrvatske prema raspoloživim podacima iz 2017. godine, a za potrebe provedbe Nitratne direktive. U skladu s navedenim, glavni ciljevi ovoga projekta su bili: 1. Analiza podataka koji su korišteni u SAGRI 1, a na temelju podataka iz 2017. 2.1. Analiza opterećenja iz proizvodnje bilja 2.2. Analiza opterećenja iz stočarske proizvodnje 2.3. Analiza potrošnje mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja 2. Prostorna analiza i ocjena pouzdanosti podataka kakvoće površinskih i podzemnih voda 3. Prijedlog dinamike uspostave monitoringa podzemnih voda 3.1. Prostorni prikaz prioritetnih područja (lokacija) za uspostavu monitoringa 3.2. Prijedlog dinamike uspostave monitoringa podzemnih voda 3.3. Prijedlog monitoringa poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj

nitrati ; modeliranje ; korištenje zemljišta ; gnojidba

nije evidentirano