Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1072058

Boris Magaš: Sportska arhitektura


Boris Magaš: Sportska arhitektura, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2020 (monografija)


CROSBI ID: 1072058 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Boris Magaš: Sportska arhitektura
(Boris Magaš: Sports Architecture)

Urednik/ci
Bobovec, Borka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Grad
Zagreb

Godina
2020

Stranica
165

ISBN
978-953-347-350-5

Ključne riječi
Boris Magaš, sportska arhitektura, projekti, Poljud, stadioni
(Boris Magaš, sports architecture, projects, Poljud, stadiums)

Sažetak
Sportska arhitektura akademika Borisa Magaša, arhitekta i teoretičara arhitekture (Karlovac, 22. 8. 1930.  Rijeka, 24. 10. 2013.) − uz hotele, dječje vrtiće i sakralne građevine − istaknuta je tematska projektantska cjelina njegova arhitektonskog opusa. Autor/koautor je dviju sportskih realizacija: istočne tribine stadiona Maksimir u Zagrebu i paradigmatskog stadiona Poljud u Splitu te nekoliko projekata sportskih građevina u kojima razvija originalnu ideju kružnog tlocrta stadiona s tribinama u obliku 'plitice' koju prilagođava različitim prostornim okolnostima i projektantskim zahtjevima. Rani sportski radovi Tijekom studija na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Boris Magaš 1953. godine izrađuje projekt atletskog stadiona s nogometnim terenom. Zapadnu tribinu natkriva osam lučnih nosača s velikim konzolnim istakama koje nose pokrov u obliku plitkih bačvastih svodova. Predviđen je proziran pokrov na vanjskoj polovici istake. Prva Magaševa izvedena sportska građevina velika je istočna tribina stadiona Maksimir u Zagrebu, u koautorstvu s projektantima stadiona arhitektima Vladimirom Turinom i Franjom Neidhardtom te konstruktorom Eugenom Erlichom (Erlih, Ehrlich). Na urbanistički vrlo nepovoljnoj lokaciji, stisnut na uglu vrlo prometne Maksimirske ceste i Jakićeve ulice, stadion je podignut 1946. godine. Petnaestak godina nakon izgradnje stadiona, 1961., investitori zahtijevaju povećanje broja gledateljskih mjesta, pa isti projektanti, ali ovaj put uz autorsku suradnju arhitekta Magaša, koji je u razdoblju 1956. – 1961. bio Turinin asistent na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta, izrađuju projekt velike armiranobetonske istočne tribine. Remek-djelo  stadion Poljud u Splitu Na natječaju za sportsko-rekreacijsku zonu Spinut – Poljud i stadion NK Hajduk u Splitu održanom 1975. godine Boris Magaš zajedno s Olgom Magaš osvojio je 3. nagradu. Njihov prijedlog nogometnog stadiona kružnog tlocrtnog oblika ima tribine kod kojih su donji redovi povezani u prsten, dok se s istočne i zapadne strane dodaju redovi natkriveni prozirnim zakrivljenim pokrovom. S vanjske strane dvadesetak prilaznih rampi/stubišta dodatno podupire kružne tribine. Isključivo nogometni stadion, kakav se tražio prema propozicijama natječaja iz 1975. godine, nije odgovarao atletskim natjecanjima koja su se trebala održati na 8. Mediteranskim igrama, pa je sljedeće godine raspisan novi pozivni natječaj za sportsku zonu u Poljudu s olimpijskim stadionom na kojem je prvu nagradu dobio arhitekt Boris Magaš. Monumentalan i elegantan Gradski stadion u Splitu, projektiran i izgrađen u iznimno kratkom roku od natječaja 1976. do otvorenja Mediteranskih igara 1979. godine, postaje novi simbol splitskog urbanog identiteta. Stadion je oblikovan kao dva klasična grčka teatra koja gledaju jedan prema drugome, s tribinama u obliku 'plitice' – samonosive prostorne armiranobetonske ljuske ojačane poprečnim rebrima, bez podupirućih stupova po obodu. Njegov je tlocrtni oblik jednostavan čisti krug. Nevidljive unutarnje sile preuzete oblikom konstrukcije koja nije ni poduprta ni ovješena na vanjsku konstrukciju, pojačavaju dojam lebdenja. Elegancija betonske konstrukcije potencirana je upuštanjem svih ostalih potrebnih stadionskih sadržaja ispod razine tla. Tu originalnu konstrukciju, uspješnu sintezu umjetnosti i tehnike, Magaš je razvijao i u svojim kasnijim projektima stadiona. Akademik Magaš 2006. godine napravio je i idejno rješenje rekonstrukcije stadiona na Poljudu prema kojem će gledalište biti većeg kapaciteta, a sva sjedala natkrivena  kako zahtijevaju pravila suvremenih sportskih organizacija. Projekti nakon Poljuda Arhitekt Magaš pozvani je autor na natječaju za plivačko-vaterpolistički centar u Dubrovniku raspisan 1986. godine za lokaciju Gospino polje na Lapadu. Magaš predlaže prostornu ljusku kao krov zatvorenog bazena  oblikovni kontrapunkt postojećoj gradnji. U svim sljedećim sportskim radovima Magaš razvija svoju ideju kružnog ili ovalnog tlocrta stadiona, s tribinama bez stupova i prozirnim nadstrešnicama iznad njih – ideju koju je originalno razradio i izvanredno ostvario u projektu splitskog stadiona. Početkom 1990-ih Magaš predlaže novi nogometni stadion u Rijeci, na tradicionalnoj lokaciji između legendarnih kantridskih stijena i mora. Zakretanjem terena stadiona u uobičajenom smjeru S – J i krovnom konstrukcijom koja se proteže preko cijelih tribina i djelomično preko terena dobio bi se stadion prilagođen europskim natjecanjima. Još jednu 1. nagradu na natječaju Magaš osvaja 1998. godine za projekt gradskog stadiona Jarun u Zagrebu. Planiran je nogometni stadion pejzažnog tipa s atletskom stazom, elipsoidnog tlocrtnog oblika s dvije tribine – većom: natkrivenom zapadnom i manjom: nenatkrivenom istočnom. Nesimetričnom ljuskastom oblikovanju krova kompozicijsku ravnotežu stvaraju dva rasvjetna stupa koja u vidu sjajnih kopalja izlaze iz rubnog prstena zatege. Godine 2006. Magaš radi prijedlog programa za projektnu dokumentaciju gradskog stadiona Lapad, koja je velikim dijelom gotovo identična njegovu natječajnom rješenju jarunskog stadiona iz 1998., uz dodane ukopane etaže. Iste, 2006. godine novi projekt velikog riječkog sportskog sklopa sa stadionom akademik Magaš predlaže na Rujevici. Krovna konstrukcija s laganim prozirnim pokrovom ojačana je prstenovima koji oblikuju formu luka iznad terena stadiona. Dominantan stup povezan je zategama na obodni prsten konstrukcije stadiona. Arhitekt Magaš pozvani je autor i na natječaju za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje gradskog stadiona Kajzerica u Zagrebu, održanom 2008. godine, na kojem je osvojio jednu od dvije jednakovrijedne 3. nagrade. Njegov je stadion potpuno uklopljen u pejzažne nasipe iz kojih izlazi apstraktna forma natkrivene stadionske školjke, kojoj se sjeverna strana pretvara u široki vidikovac otvarajući pogled na Zagreb i Medvednicu. Prostorni sustav povezuje sve elemente nosive konstrukcije. Na gornjem rubu konzole postavlja se kružna zatega na kojoj leži prostorna čelična rešetkasta konstrukcija tipa Mero. Sportska arhitektura akademika Borisa Magaša jedinstven je zaokruženi opus s remek-djelom, stadionom Poljud u Splitu, nedvojbeno jednom od najkvalitetnijih građevina u Hrvatskoj. Magaš je svoju originalnu temu samonosive 'plitice' koju oblikuju tribine sa zategom po gornjem rubu i čeličnim rešetkastim nadstrešnicama s prozirnim pokrovom prilagođavao i u svojim sljedećim projektima za stadione na Kantridi i Rujevici u Rijeci te Jarunu i Kajzerici u Zagrebu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Neda Borić (prevoditelj)

Avatar Url Borka Bobovec (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Boris Magaš: Sportska arhitektura, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2020 (monografija)
Bobovec, B. (ur.) (2020) Boris Magaš: Sportska arhitektura. Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
@book{book, editor = {Bobovec, B.}, translator = {Bori\'{c}, Neda}, year = {2020}, pages = {165}, keywords = {Boris Maga\v{s}, sports architecture, projects, Poljud, stadiums}, isbn = {978-953-347-350-5}, title = {Boris Maga\v{s}: Sports Architecture}, keyword = {Boris Maga\v{s}, sports architecture, projects, Poljud, stadiums}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font