Generalizacija linijskih elemenata karte (CROSBI ID 328513)
Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)
Podaci o odgovornosti
Vučetić, Nada
Frančula, Nedjeljko
hrvatski
Generalizacija linijskih elemenata karte
Automatizacija kartografske generalizacije postavlja niz problema kojima se već tridesetak godina bave mnoge istraživačke grupe u svijetu uključujući i Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako su oko 80% elemenata karte linijski elementi, jedan od najznačajnijih pojedinačnih problema je generalizacija linijskih elemenata. Cilj ovog rada bio je davanje odgovora na pitanja: 1) zašto još nije nađeno zadovoljavajuće definitivno rješenje za potpunu automatizaciju generalizacije linijskih elemenata karte, 2) koji od postojećih postupaka daju najbolje rezultate i 3) kakav stupanj automatizacije oni omogućuju, te kamo bi trebalo usmjeriti buduća ispitivanja. Da bi se postigao željeni cilj, na temelju opsežnog izučavanja literature napravljen je izbor algoritama koji najviše obećavaju i sastavljen program za računalo koji omogućava njihovu primjenu. Praktična ispitivanja provedena su na primjeru kopnene granice, obalne linije kopna i otoka Republike Hrvatske. Potvrdilo se da se uz odgovarajući izbor algoritma i parametara, te dodatnu intervenciju kartografa mogu postići zadovoljavajući rezultati. Dakle, zbirka efikasnih algoritama predstavlja moćni alat u rukama današnjeg kartografa i oslobađa ga od pretežnog dijela manuelnog rada. S druge strane, izbor algoritma i parametara nije još uvijek moguće potpuno automatizirati i kartograf mora zadržati presudnu ulogu u procesu generalizacije. Analiza sadašnje nemogućnosti postizanja višeg stupnja automatizacije pokazala je da uzroci leže u prirodi kriterija na kojima se temelje postupci. Preostale odluke koje može donijeti jedino kartograf proizlaze prije svega iz vizualnog dojma. Viši stupanj automatizacije moglo bi se dakle postići jedino ugradnjom kriterija koji neposredno kontroliraju vizualni dojam. Prema tome, radi se o zahtjevu za održavanjem visokog stupnja vizualne sličnosti između izvorne i generalizirane linije. Prethodna ispitivanja, provedena u ovom radu, pokazala su da se maksimalna vizualna sličnost može u dobroj mjeri osigurati postavljanjem zahtjeva maksimalne koreliranosti između izvorne i generalizirane linije. Na temelju toga dati su prijedlozi za budući tok istraživanja.
kartografija; generalizacija; linija; algoritmi
nije evidentirano
engleski
The generalization of cartographic line elements
The automation of cartographic generalization poses a number of problems that have been dealt with by many research groups in the world for thirty years, including the Department of Cartography of the Faculty of Geodesy, University of Zagreb. Since about 80% of map elements are line elements, one of the most significant individual problems is the generalization of line elements. The aim of this thesis was to provide answers to the following questions: 1) why has not yet been found a satisfactory definitive solution for the complete automation of the generalization of line elements of the map, 2) which of the existing procedures give the best results and 3) what degree of automation do they enable, and where should it be directed future trials. In order to achieve the desired goal, based on an extensive study of the literature, a selection of the most promising algorithms was made and a computer program was compiled that enables their application. Practical tests were carried out on the example of the land border, coastal line of the land and islands of the Republic of Croatia. It was confirmed that with the appropriate choice of algorithm and parameters, as well as the additional intervention of the cartographer, satisfactory results can be achieved. Therefore, a collection of efficient algorithms represents a powerful tool in the hands of today's cartographer and frees him from the majority of manual work. On the other hand, it is still not possible to completely automate the choice of algorithm and parameters, and the cartographer must maintain a crucial role in the generalization process. The analysis of the current impossibility of achieving a higher degree of automation showed that the causes lie in the nature of the criteria on which the procedures are based. The remaining decisions that can only be made by the cartographer derive primarily from the visual impression. A higher degree of automation could therefore only be achieved by incorporating criteria that directly control the visual impression. Therefore, it is a requirement to maintain a high degree of visual similarity between the original and generalized lines. Previous tests, carried out in this work, showed that maximum visual similarity can be ensured to a good extent by setting the requirement of maximum correlation between the original and generalized lines. Based on this, suggestions for the future course of research are given.
cartography; generalization; line; algorithms
nije evidentirano
Podaci o izdanju
88
12.12.1996.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Geodetski fakultet
Zagreb
