hrvatski

Genetski modificirani organizmi modernog doba

selekcijom domestificiranih populacija divljih biljaka, čovjek je odabirao povoljne genetičke varijabilnosti u njihovom potomstvu te se na taj način izravno umiješao u prirodnu selekciju. Vertikalnim transferom genetske informacije s roditelja na potomstvo bio je jedini način stvaranja nove genetske varijabilnosti. U modernom dobu dostignuća moderne molekularne biologije, biotehnologije i genetskog inženjerstva omogućila su manipulacije genetskim materijalom na molekularnoj razini, a tako i horizontalni prijenos gena i pripadajućih svojstava između jedinki različitih, nesrodnih vrsta. Genetički modificirani organizam (GMO) definiran je kao organizam čiji je genom promijenjen metodama genetičkog inženjeringa te predstavlja najbrže prihvaćenu biljnu tehnologiju u modernoj povijesti. Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura, među kojima su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. Na gotovo svim površinama su uzgajane pretežito četiri kulture, i to soja koja zauzima čak 60% svih površina GM hrane, zatim kukuruz, pamuk i uljana repica. Genetički modificirani organizmi predstavljaju potencijal da revolucioniraju cjelokupnu poljoprivredu te korist koju donosi kako proizvođačima tako i potrošačima, dok s druge strane postoje indicije da ovi organizmi narušavaju bioraznolikost i postaju eko-kontaminatori, kao i da mogu, naročito na duže staze, negativno utjecati na zdravlje ljudi

genetski modificirani organizam, biotehnologija, proizvodnja

nije evidentirano