hrvatski

Zemljišni posjed franjevaca trećoredaca sa Školjića na otoku Ravi

U radu su objedinjeni kako već poznati tako i novi arhivski podaci o zemljišnom posjedu franjevaca trećoredaca sa Školjića na otoku Ravi u razdoblju od druge polovice 15. do početka 20. stoljeća. Taj je samostan, prema želji i oporučnoj odredbi zadarskoga građanina Bartola Martinova, utemeljen tridesetih godina 15. stoljeća uz postojeću crkvu sv. Pavla. U njemu su na početku, vrlo kratko, boravili augustinci, a nakon njih franjevci, ostajući do danas. Utemeljitelj je samostana za njegovo uzdržavanje namijenio zemljišni posjed na Puntamici u neposrednoj blizini Zadra. U drugoj polovici 15. stoljeća jedan je drugi zadarski građanin i plemić, Lombardin de Soppe, samostanu oporučno darovao svoje zemlje na otoku Ravi. Nadarbine na Ravi i Puntamici franjevcima su sve do početka 20. stoljeća bili glavni izvori prihoda. Posjed na Ravi, kad se promatra iz aspekta zemljišnih odnosa i gospodarske strukture, ni po čemu se nije razlikovao od drugih zemljoposjeda na području zadarskoga distrikta. Pripadala su mu selišta s kmetovima (današnje naselje Rava), oranice, vinogradi, maslinici, pašnjaci i šume. Za zemljišne je odnose ključan bio ugovor koji je između fratara i njihovih ravskih kmetova sklopljen 1574. godine. Do tada su kmetovi fratrima davali četvrtinu priroda s loze i maslina te petinu žita i sočiva, a od tada su od svega, pa tako i od žita i sočiva, davali četvrtinu. Prirod su bili dužni o svom trošku dopremiti do broda u luci Marnjici ili u fratarsku kuću u Ravi. Vrtove i okućnice veličine do jednoga gonjaja mogli su slobodno sijati i obrađivati bez obveze davanja priroda (zemljarine). Zemljišni odnosi određeni tim ugovorom u suštini se nisu mijenjali sve do 1907. godine, kad su kmetovi otkupom postali vlasnici zemalja koje su u tom trenutku obrađivali.

otok Rava, Školjić kod Preka, franjevci trećoredci, samostan, zemljišni posjed, glagoljica

nije evidentirano