hrvatski

Kriza medija u demokratskim društvima – jesu li slobodni ili politički uvjetovani? (slučaj Hrvatska)

Ministarstvo kulture 2013. godine provodi istraživanje o stanju u medijima, a 2015. godine započinje raspravu o medijskoj politici te donosi deset dokumenata koji služe kao temelj za medijske politike u RH od 2015. do 2020. godine. Nemoguće je tvrditi da je samo ekonomska kriza uzrok krize u medijima, iako postoji sveza jer je pad broja oglasa u medijima za sobom donio i pad broja zaposlenih. Manji broj novinara u redakcijama utjecao je na pad kvalitete novinskih uradaka, a ekspanzija društvenih medija te jačanje portala na internetu, usmjerili su novinarstvo u drugom smjeru. Erozija demokratske funkcije medija termin je s kojim se danas susrećemo kada govorimo u “krizi” ili stanju u medijima. Iako je prethodno održano nekoliko tematskih prosvjeda Hrvatskoga novinarskog društva, u ožujku 2019. godine organiziran je opći prosvjed nazvan Oteli ste medije, novinarstvo ne damo. Prosvjed je imao za cilj uručiti Vladi osam zahtjeva koji se odnose na sudske tuže, pritiske politike i oglašivača, prijetnje novinarima, ugrožavanje profesionalnih standarda, nepoštivanje medijskih zakona kao te izostanak ozbiljne medijske politike. Iako rasprava o medijskoj politici završava u 2020. godine, sami novinari navode izostanak adekvatne strategije. S obzirom na završetak petogodišnjega razdoblja rasprave o medijskoj politici, u radu će se prikazati rekapitulacija protekloga razdoblja. Je li sve navedeno uzrok daljnje krize u medijima te erozije funkcije medija, autori će nastojati utvrditi u radu. Za potrebe rada provedena je anketa među novinarima dostupnim na društvenoj mreži LinkedIn. Također će se napraviti komparacija s početnim stanjem rasprave o medijskoj politici i dobivenih rezultate. Slijedom slogana prosvjeda, pokušat će se dati odgovor tko je oteo medije te kakva je ocjena novinarstva u Hrvatskoj.

kriza medija, kriza novinarstva, erozija funkcije medija, medijske politike

nije evidentirano