hrvatski

Jezična osviještenost u srodnim jezicima

Cilj je ovoga diplomskog rada istražiti mogućnosti učenja rusinskoga jezika, kao jezika srodnoga hrvatskom, kod govornika predškolske dobi. Dvojezičnost i višejezičnost je način suvremenoga života, a za opstanak manjinskih jezika koji nemaju svoju matičnu državu ona je ključna. Uz to, višejezičnost je jedna od vrijednosti Europske unije, postiže se u obitelji, ali i u sustavu odgoja i obrazovanja. U ovom se radu prikazuju mogućnosti učenja rusinskoga jezika, kao srodnoga slavenskog jezika u dvoje govornika hrvatskoga jezika u dobi od pet godina. Ispitanici u istraživanju žive u višejezičnoj okolini, u kojoj se, među ostalim jezicima, govori i rusinski jezik i ne pohađaju vrtić. Cilj je istraživanja bio pokazati kako jezična srodnost djeluje kao poticajan čimbenik na učenje jezika i u ranoj dobi. Naime, na temelju srodnosti (sličnosti) riječi hrvatskoga i rusinskoga jezika, ispitana su djeca pokazala djelomično razumijevanje rusinskoga jezika. Rezultati upućuju na to da, kada je riječ o učenju stranih jezika u odgojno- obrazovnom sustavu, treba povećati prilike za učenje srodnih jezika. U zadnjem su dijelu rada predložene aktivnosti učenja rusinskoga jezika za djecu predškolske dobi u neposrednom radu s odgojiteljem i kod kuće uporabom digitalnih medija, koji su velika inovacija za rusinski jezik. Spoznaje ovoga rada mogu se primijeniti i na druge srodne jezike, kao i na ostale manje jezike kojima se, kao manjinskima, služe stanovnici Republike Hrvatske.

dvojezičnost, manjinski jezik, jezik bačko-srijemskih Rusina, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, slavenski jezici, srodni jezici, jezična svjesnost

nije evidentirano