hrvatski

Suvremena etnografija usmenoknjiževne i crkveno-pučke baštine u Novim Selima kod Omiša

Usmenoknjiževni oblici prikazani u ovom radu obuhvaćaju predaje koje svjedoče o turskoj vladavini (pripadaju povijesnim predajama) te demonološke predaje, u kojima su prikazana vjerovanja o vješticama i motiv pretvorbe Sotone u životinjske oblike. Prikaz crkveno-pučke baštine započinje božićnim običajima među kojima je najvažniji paljenje badnjaka na Badnju večer. Ostale blagdane: Božić, Sveti Stjepan Prvomučenik, Sveti Ivan apostol evanđelist, Mladenci, Silvestrovo i Sveta Tri Kralja karakteriziraju brojni običaji i vjerovanja koja uglavnom nalikuju onima u ostatku Dalmacije. Neki od najvažnijih običaja uskrsnog razdoblja su umivanje u cvjetnoj vodi na blagdan Cvjetnice, obavezni post na Veliki petak i blagoslov jela na Veliku subotu. Od ostalih blagdana posebno su značajni blagdan Svetog Ivana Krstitelja kada se tradicionalno pali krijes, Velika Gospa koju karakterizira tradicionalno hodočašće u Sinj te Svi Sveti i Dušni dan koji su obilježeni sjećanjem na mrtve. Svi navedeni običaji većini Hrvata u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini uglavnom su poznati. Pri kraju rada navedena su određena pučka vjerovanja te nekoliko molitvica. U ovom je radu prikazan samo dio usmenoknjiževne i crkveno-pučke baštine, koja je zbog suvremenog načina života prilično zapostavljena.

Nova Sela, predaje, vjerski običaji, pučka vjerovanja, molitve

nije evidentirano