hrvatski

Žena I ženidba u misli crkvenih otaca 4. i 5. stoljeća

Autor se u članku bavi pitanjem ženidbe i položajem žene u društvu i Crkvi IV. i V. st. i to kroz pogled četvorice velikih crkvenih Otaca koji su svojom mišlju obilježili vrijeme u kojem su živjeli, ali i sljedeća stoljeća kršćanstva. U uvodnom dijelu članka autor nudi kratki pogled na položaj žene kako na antičkom Zapadu tako i na Istoku, ukazuje na novost koju je obzirom na ženu donijelo kršćanstvo, ponajviše naukom o nerazrješivosti ženidbe, ali i skučenost njihova pogleda koji je uvjetovan vremenom u kojem su živjeli. U drugom dijelu članak autor istražuje misli o ženi i ženidbi kod četvorice velikih crkvenih otaca, Jeronima i Augustina na Zapadu, te Grgura Nazijanskog i Ivana Zlatoustog na Istoku. Premda su odrasli u zapadnom dijel kršćanstva, koje je donekle uvažavalo ženu te joj priznavalo neka prava ipak će i Jeronim i Augustin, na tragu prethodne crkvene tradicije, prikazati ženu kao „slabiji spol“, kao onu koja je prva pala u grijeh te svojim padom prouzročila stanje palog čovječanstva. Premda su odrasli u kulturi koja je izrazito negativno nastrojena prema ženi, ipak će istočni crkveni oci, Grgur Naziajsnki i Ivan Zlatousti, iskazati veće poštovanje prema ženi od zapadnih crkvenih otaca. To posebno rijedi za Grgura Nazijanskog čija je misao obilježena dubokim pozitivnim iskustvom života u vlastitoj obitelji te ulogom majke u toj obitelji. Autor je također ukazao i na duboko prijateljstvo koje je vladalo između Jeronima i udovice Paule te Ivana Zlatoustog i đakonise Olimpijade.

Pena, ženidba, Jeronim, Augustin, Grgur Nazijanski, Ivan Krizostom, prijateljstvo

nije evidentirano