hrvatski

Kvaliteta prijateljstva i nasilje među adolescentima u stvarnome i virtualnome svijetu

Pozitivni i negativni odnosi među adolescentima, sukladno Bronfenbrennerovoj teoriji ekoloških sustava, u ovom se radu promatraju kao rezultat složenog i međusobno povezanog djelovanja individualnih karakteristika pojedinca, mikrosustavskih čimbenika (obitelji i škole) te načina života u današnje vrijeme. Sukladno tome cilj ovoga istraživanja bio je ispitati ulogu zadovoljstva životom (sobom, obitelji i školom), ulogu dimenzija socijalne kompetencije (empatija i socijalna razdražljivost) te odabranih obiteljskih (roditeljsko poznavanje djetetovih prijatelja) i školskih (dosada na nastavi) čimbenika u predviđanju kvalitete prijateljstva, te nasilja i viktimizacije među adolescentima u stvarnome i virtualnome svijetu. Za prikupljanje podataka korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Višedimenzionalna skala učeničkog zadovoljstva životom, Skala za procjenu socijalne kompetencije, Skala kvalitete prijateljstva, Skala dosade na nastavi, Upitnik o nasilju među školskom djecom i Skala roditeljskog poznavanja djetetovih vršnjaka. Provjera instrumenata provedena je u preliminarnom istraživanju na uzorku od 349 učenika osmih razreda s područja Primorsko-goranske županije. U ovome istraživanju sudjelovalo je ukupno 1 208 ispitanika, odnosno 604 učenika (54% djevojčica i 46 % dječaka) osmih razreda iz pet regija Republike Hrvatske i jednak broj njihovih roditelja (81% majki i 19 % očeva). Prosječna dob ispitanih učenika bila je 13, 99 godina, a njihovih roditelja 42, 42 godine. Reprezentativna veličina uzorka izračunata je uz pomoć internetskoga servisa Sample Size Calculator, a uzorkovanje uz pomoć internetskoga servisa Research Randomizer tako da su slučajnim odabirom prema popisu osnovnih škola Ministarstva znanosti i obrazovanja izdvojene dvadeset i tri škole iz različitih regija Republike Hrvatske (središnje, sjeverozapadne te istočne Hrvatske, Istre, Primorja i Dalmacije). Deskriptivnom analizom utvrđeno je da najveći broj učenika njihova prijateljstva u stvarnome svijetu doživljava visoko ili izrazito kvalitetnima, dok prijateljstva u virtualnome svijetu doživljavaju nisko ili srednje kvalitetnima. Unatoč svim nastojanjima da se smanji raširenost nasilja među adolescentima deskriptivnom analizom utvrđeno je da je najveći broj učenika i dalje uključen u različite oblike klasičnog te elektroničkog nasilja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da su sociodemografske varijable, zadovoljstvo sobom, obitelji i školom, empatija i socijalna razdražljivost, kao individualni čimbenici, te roditeljsko poznavanje djetetovih prijatelja i dosada na nastavi, kao čimbenici mikrosustava, statistički značajno povezani s kvalitetom prijateljstva, nasiljem i viktimizacijom među adolescentima u stvarnome i virtualnome svijetu. Adolescentice i općenito učenici koji imaju bolji školski uspjeh i duži popis prijatelja na društvenim mrežama, za razliku od adolescenata i drugih učenika i učenica s kraćim popisima prijatelja, imaju kvalitetnija prijateljstva u stvarnome i virtualnome svijetu. Dječaci su češće počinitelji klasičnih i elektroničkih oblika vršnjačkoga nasilja, dok su oba spola podjednako često žrtve ispitanih oblika nasilja. Utvrđena je nadalje, statistički značajna pozitivna povezanost zadovoljstva sobom, obitelji i školom te empatije s kvalitetom adolescentskih prijateljstava u stvarnome i virtualnome svijetu. Klasično i elektroničko vršnjačko nasilje i viktimizacija statistički su značajno negativno povezani s ovim varijablama, ali su pozitivno povezani sa socijalnom razdražljivošću. Roditeljsko poznavanje djetetovih prijatelja statistički je značajno pozitivno povezano samo s kvalitetom prijateljstva u stvarnome svijetu, dok je dosada na nastavi statistički značajno pozitivno povezana sa svim ispitanim oblicima pozitivnih i negativnih vršnjačkih odnosa, ipak najviše s oblicima počinjenog i doživljenog nasilja. Korelacijskom analizom utvrđena je i statistički značajna pozitivna međupovezanost kvalitete prijateljstva u stvarnome i virtualnome svijetu, zatim počinjenog, ali i doživljenog, klasičnog i elektroničkog vršnjačkog nasilja. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeni su prediktori kvalitete prijateljstva, nasilja i viktimizacije među adolescentima u stvarnome i virtualnome svijetu. Kvalitetu prijateljstva u stvarnome svijetu predviđaju ženski spol, duljina popisa prijatelja na društvenoj mreži, zadovoljstvo sobom i obitelji, empatija, roditeljsko poznavanje djetetovih prijatelja te dosada na nastavi. Kvalitetu prijateljstva u virtualnome svijetu predviđaju duljina popisa prijatelja na društvenoj mreži, zadovoljstvo sobom, obitelji i školom, razvijena empatija te dosada na nastavi. U predviđanju počinjenja klasičnog vršnjačkog nasilja statistički značajni prediktori su muški spol, (ne)zadovoljstvo obitelji te učestalo doživljavanje dosade na nastavi. Statistički značajni prediktori počinjenja elektroničkog vršnjačkog nasilja su muški spol, socijalna razdražljivost te učestalo doživljavanje dosade na nastavi. Viktimizaciju u realnom svijetu predviđaju više zadovoljstvo školom, učestalo doživljavanje razdražljivosti u kontaktu s drugima i dosade na nastavi, dok viktimizaciju u virtualnom svijetu predviđaju niži školski uspjeh, dulji popis prijatelja na društvenoj mreži, zadovoljstvo školom, socijalna razdražljivost i dosada na nastavi. Odabranim prediktorima ukupno je objašnjeno 33, 7 % varijance kvalitete prijateljstva u stvarnome svijetu, 17, 3 % varijance doživljenog elektroničkog vršnjačkog nasilja, 16, 7 % varijance doživljenog klasičnog vršnjačkog nasilja, 14, 9 % varijance počinjenog klasičnog vršnjačkog nasilja, 13 % varijance kvalitete prijateljstva u virtualnome svijetu i 7, 2 % varijance počinjenog elektroničkog vršnjačkog nasilja. U ovome istraživanju obuhvaćeni su neki individualni, sociodemografski, obiteljski i školski čimbenici u objašnjenju kvalitete prijateljstva, nasilja i viktimizacije među adolescentima u stvarnome i virtualnome svijetu. Dobiveni rezultati doprinose boljem razumijevanju navedenih odnosa i njihove međupovezanosti, osobito čimbenika koji ih predviđaju i mogu biti važno novo polazište za daljnja istraživanja, ali i izradu školskih programa kojima će poticati razvoj kvalitetnih prijateljstava i smanjivanje raširenosti međuvršnjačkoga nasilja.

kvaliteta prijateljstva, vršnjačko nasilje, viktimizacija, zadovoljstvo životom, empatija, socijalna razdražljivost, roditeljsko poznavanje djetetovih prijatelja, dosada na nastavi

nije evidentirano