hrvatski

Uloga medicinske sestre u sprječavanju posljedica pušenja cigareta na kardiovaskularnom sustavu

Pušenje cigareta predstavlja jedan od vodećih uzroka kardiovaskularnih bolesti (KVB). Diljem svijeta uzrok svake desete smrti je pušenje. Inhalacija duhanskog dima djeluje na srce i krvne žile odmah i višestruko zbog djelovanja nikotina, ugljikovog monoksida i katrana. Unutar minute od početka pušenja nikotin stimulira tijelo na proizvodnju adrenalina što dovodi do porasta frekvencije srca i arterijskog tlaka. Ugljikov monoksid ima negativni učinak na srce jer smanjuje sposobnost krvi za prenošenje kisika i njegovu dostupnost u stanicama. Pušenje nepovoljno djeluje i metabolički – odnos HDL naspram LDL kolesterola se smanjuje, dolazi do porasta fibrinogena i povećane agregacije trombocita. Sve spomenuto dovodi do pojačane izloženost pušača razvoju različitim oblicima KVB kod kojih se sužava lumen arterija te smanjuje protok, a zbog povećane sklonosti trombozi nastupa iznenadna opstrukcija arterije koja dovodi do nastanka akutnog infarkta miokarda, moždanog udara, gangrene donjih ekstremiteta i nastanka drugih KVB. Ovisnost o nikotinu zbog pušenja cigareta mora se promatrati kao i druge kronične bolesti, poput arterijske hipertenzije i dislipidemije te su pored promjene životnog stila, potrebne i psihosocijalne intervencije, a u pojedinačnim slučajevima i farmakološko liječenje. Prestankom pušenja se znatno smanjuju rizici nastanka mogućih KVB. Glavna uloga medicinske sestre u cilju sprečavanja pušenja i posljedica pušenja je u edukaciji pušača te posebice rizičnih skupina u koje uključuju adolescente ili osobe s već preboljenim KVB. Ciljevi edukacije, koja uključuje i provođenje prilagođenih javnozdravstvenih akcija, su upoznavanje sa samim pojmom pušenja, s posljedicama po zdravlje do kojih pušenje dovodi, dobrobitima prestanka pušenja te mogućnostima i načinima liječenja.

pušenje cigareta ; kardiovaskularne bolesti ; edukacija ; medicinska sestra

CD-ROM