hrvatski

Posljedice suosjećanja kod medicinskih sestara: zamor i zadovoljstvo

Svakodnevni intenzivni kontakt s pacijentima i članovima njihovih obitelji, posredna izloženost njihovoj traumi i suosjećanje s njihovom boli i patnjom, može utjecati na fizičko i psihičko zdravlje i dobrobit medicinskih sestara. Suosjećanje je, često, osnovni motiv za odabir pomagačkih zanimanja. Nužno je u sestrinskoj praksi i za zadovoljstvo pacijenata, no je li suosjećanje štetno ili korisno za same medicinske sestre?Cilj ovog rada je opisati dvije posljedice suosjećanja koje se intenzivno istražuju u sestrinskoj i psihološkoj literaturi: zamor suosjećanja i zadovoljstvo zbog suosjećanja. U radu je objašnjena njihova povezanost sa stresom i srodnim konstruktima, njihove posljedice na zdravlje medicinskih sestara, profesionalnu kvalitetu života i kvalitetu skrbi za pacijente te intervencije kojima se može utjecati na oba fenomena. Zamor suosjećanja povezan je sa sagorijevanjem na poslu, pogoršanim psihičkim zdravljem, padom empatije i osjetljivosti za pacijente te se smatra jednim od glavnih razloga napuštanja zanimanja medicinske sestre. Zadovoljstvo zbog suosjećanja prevenira sekundarnu traumatizaciju i sagorijevanje. Istraživanja pokazuju kako su povećanom riziku zamoru suosjećanja osobito izložene medicinske sestre koje rade u jedinicama intenzivne medicine, hitne medicine, i na onkološkim odjelima. Svrha rada je potaknuti interes i istraživanja fenomena zamora i zadovoljstva zbog suosjećanja s obzirom na nedostatne podatke na hrvatskoj populaciji medicinskih sestara te potaknuti intervencije kojima bi se uspostavio pozitivan balans zamora i zadovoljstva suosjećanja kod medicinskih sestara.

zamor suosjećanja ; zadovoljstvo zbog suosjećanja ; profesionalna kvaliteta života

nije evidentirano