hrvatski

Istraživačka grupa za napredne mrežne tehnologije i sustave

Područje istraživanja grupe za napredne mrežne tehnologije i sustave obuhvaća tehnologije bežičnih i žičnih mreža, komunikacijskih protokola i softvera, mrežne sigurnosti, tehnologije Interneta, digitalne obrade signala i informacije, tehnologije radiofrekvencijske identifikacije (RFID), energetski učinkovitih komunikacijskih mreža i usluga temeljenih na lokaciji. Grupa raspolaže sa 4 istraživačka laboratorija: „Laboratorij za napredne mrežne tehnologije“, „Laboratorij za digitalnu obradu signala“, „Laboratorij za RFID tehnologije“ i „Laboratorij za sigurnost mreža i sustava“. Laboratoriji su opremljeni najmodernijom računalnom i mrežnom opremom te opremom za obradu signala uključujući mrežne usmjernike, preklopnike, pristupne točke za bežične lokalne mreže, softverski definirani radio, te vektorski generator signala i digitalni osciloskop za frekvencijsko područje bežičnih mreža. Članovi grupe organiziraju međunarodnu znanstvenu konferenciju SoftCOM uz tehničko pokroviteljstvo udruge IEEE, te izdaju međunarodni znanstveni časopis Journal of Communications Software and Systems (JCOMSS) koji je indeksiran u bazi Scopus. Istraživačka grupa surađuje s više istraživačkih grupa s inozemnih sveučilišta te s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti. Istraživačka grupa obuhvaća 6 istraživača u znanstveno- nastavnim zvanjima, 2 postdoktoranda i jednog doktoranda. Internet stvari (Internet of Things - IoT) predstavlja novu paradigmu komunikacije s čovjekovom okolinom i jedno je od najvažnijih područja istraživačkog rada u okviru grupe. Svjetska znanstvena zajednica ulaže velike napore da se razviju nove tehnologije za povezivanje i umrežavanje velikog broja različitih, ponekad vrlo jednostavnih uređaja. Jedna od ključnih tehnologija koje se razvijaju u okviru ovog koncepta je tehnologija radiofrekvencijske identifikacije (RFID). RFID sustav sastoji se od dva osnovna dijela: jednostavnog i jeftinog uređaja koji nazivamo tag (odzivnik) i čitača koji preko svojih antena upravlja tagovima. Tagovi u svojoj memoriji nose informaciju o identitetu koju je moguće mijenjati. Pasivni RFID tagovi često se nazivaju modernim bar-kodovima. U sekundi se može “pročitati” na desetke tagova, za njihovo čitanje nije potrebna optička vidljivost i mogu pohraniti više informacije u odnosu na standardni 1D bar-kod, pa pružaju više informacija o objektu. Cilj znanstveno-istraživačkog rada je unaprijediti funkcionalnost i kvalitetu rada RFID sustava kroz povećanje udaljenosti i pouzdanosti čitanja tagova, dizajn efikasnih komunikacijskih protokola, te izradu aplikacija s mogućnostima prognoziranja ishoda procesa. Mogućnosti za suradnju s istraživačkim grupama u okviru sveučilišta su u širokom području primjene informacijske i komunikacijske tehnologije i sustava u okviru interdisciplinarnih istraživačkih projekata. Primjeri mogućih područja suradnje obuhvaćaju razvoj tehnologije umrežavanja funkcionalnih senzora novih generacija (npr. Microelectromechanical Systems - MEMS), integracija baznih postaja za mobilne sustave u građevinske arhitekture novih generacije, te sustavi za pomorske i podvodne komunikacije.

IoT

nije evidentirano