hrvatski

Lokalni identiteti u kontekstu demografskih promjena

Život na područjima različitih kulturnih sfera i kulturnih utjecaja, i s obzirom na prirodu u bitno različitim geografskim sredinama, činitelji su razlika i posebnosti u različitim područjima pa tako i u području tradicijske kulture. Historiografija bilježi od druge polovice 15. do početka 18. stoljeća na današnjemu hrvatskom državnom prostoru i njegovom okruženju – pod utjecajem ratova i kolonizacija koje su provodile onovremene imperijalne sile – na velikim prostorima sveobuhvatnu izmjenu stanovništva. Novo stanovništvo naseljeno u demografski opustjela naselja ne daje samo nova imena naseljima i toponimima u skladu sa svojim društvenim, gospodarskim i kulturološkim obilježjima, već donosi sa sobom i kompleks različitih tradicijskih osobitosti. U pogledu tradicijske kulture novo stanovništvo nije homogeno budući da je došlo iz različitih tradicijskih sfera. Sa sobom je donijelo svoj tradicijski identitet s nizom prepoznatljivih međulokalnih razlika. Sve do polovice 20. stoljeća sela su bila sigurni nositelji lokalne tradicijske kulture. Nakon toga situacija se bitno mijenja, na velikim prostorima sve više seoskih naselja ostaje bez stanovnika ili s isključivo starijim stanovništvom. To znači da nestaju i prenositelji lokalne tradicijske kulture. Stoga treba identificirati prostore kojima prijeti demografsko izumiranje i nestajanje prenositelja specifičnih lokalnih kultura.

lokalni identiteti, lokalna tradicijska kultura, prenositelji specifičnih lokalnih kultura, demografsko izumiranje

nije evidentirano